Hrvati godišnje kupe 6,2 milijuna Franckovih “ciglica”, odnosno jubilarne kave koja je i nakon 20-ak godina postojanja jedna od omiljenih vrsta kava u Lijepoj našoj. Uz nju, Franck ima još otprilike 170 proizvoda, a samo ove je godine razvio i lansirao 23 nova proizvoda. Kako se oni proizvode i razvijaju te kako stižu do polica naših dućana iz prve smo ruke vidjeli obilaskom Franckovih pogona na zagrebačkoj Trešnjevci u kojoj od ukupno 540 zaposlenika kompanije radi oko 150 ljudi. Zapravo je velik dio proizvodnje u tvornici automatiziran i ljudski je doprinos više onaj kušačke prirode.
Kava do Francka, kako saznajemo, dolazi preko raznih europskih luka iz 70-ak zemalja koje proizvode kavu. Kava, naime, ne raste nigdje u Europi pa su tako europske države prisiljene uvoziti je iz zemalja u području ekvatora, među kojima su najveći proizvođači Brazil, Vijetnam, Kolumbija i Indonezija.
Svaki dan u pogone Francka istovare se kamioni od 26 tona sirove kave koja se potom testira, a nakon što prođe sve potrebne testove, zrna se čiste te se u konačnici, prema planu proizvodnje i zadanoj recepturi, uzimaju određene količine koje se prže i usmjeravaju na strojeve za pakiranje ili pak na mlinove, ovisno o finalnom proizvodu.
- Tijekom cijelog procesa proizvodnje, u kontrolnoj sobi se kontinuirano nadzire kvaliteta, provjerava se stupanj prženja, boja i finoća mljevenja, dok je za procese pakiranja i paletiziranja osiguran visok stupanj automatizacije. Naime, korištenjem robota i primjenom sustava označavanja značajno podižemo učinkovitost u procesima skladištenja i isporuke finalnih proizvoda – pojasnio je Zoran Škevin, izvršni direktor lanca opskrbe u Francku.
Ipak, zasad je to to od robota u toj hrvatskoj kompaniji jer, kako je dodao za Jutarnji list, sljedeća investicija trebala bi biti oprema poput pržionika budući da su neki stari jednako kao i zagrebački pogoni, odnosno 40-ak godina. Lanjske su Franckove investicije, pak, iznosile 36,1 milijun kuna, a najveći dio bio je usmjeren na kanal prodaje u ugostiteljstvu, dok je slijedom zahtjeva tržišta, najveća investicija u proizvodnji bila usmjerena na povećanje proizvodnih kapaciteta pogona instant cappuccina, kazali su nam u kompaniji.
U Francku se po satu zapakira oko deset tona kave, koja se skladišti, kako saznajemo, u potpuno automatiziranom skladištu s 5000 paletnih mjesta. To je, tvrde, dovoljno zalihe za preko mjesec dana ostvarenog prometa. Nažalost, skladište nismo dobili priliku vidjeti na svoje oči budući da ondje ljudi ne ulaze, već sve zadatke obavljaju roboti, odnosno automatizirani viličari u potpunosti zaduženi za upravljanje robom što olakšava i ubrzava logistiku i distribuciju.
Iako se bave proizvodnjom raznih proizvoda poput čajeva i grickalica, kava je Franckov core biznis, a vrećica, odnosno kutija kave koja se nađe u trgovinama u najvećoj mjeri ovisi o idejama kušača i željama potrošača. U Francku je zaposleno pet cuppera, odnosno kušača koji svaki dan kušaju preko 50 šalica kave. Kad razvijaju novi proizvod, ta se brojka penje na 300 do čak 500 šalica dnevno, priča nam Vesna Mihatov, direktorica istraživanja, razvoja i nabave kave u Francku.
- Mi imamo tisuće ideja o novim proizvodima na lageru, no ne prolazi sve kod potrošača. Od naše ideje pa do razvoja proizvoda i polica dućana nekad prođu samo dva mjeseca, a nekad i više od šest mjeseci. Nekad ideja u potpunosti propadne. Nešto izgleda super na papiru, neki proizvodi prođu i u laboratoriju, a onda izvedba bude loša. Kad napravimo određeni proizvod, prvo ga kušamo mi i to po tisuću puta dok ne bude točno onako kako smo zamislili, onda zaposlenici u našoj kompaniji koji zapravo nemaju veze s proizvodnjom i tek onda dolazi do potrošača, a svaki proizvod mora proći sve te razine da bi ga zadržali - objasnila nam je Mihatov.
Franck svoje proizvode izvozi u zemlje u regiji poput BiH i Slovenije, no na domaćem tržištu i dalje ostvaruju oko 70 posto prometa što ne čudi budući da Hrvati u prosjeku popiju između 5,2 do šest kilograma kave godišnje, što je oko 0,2 kilograma više od prosjeka zemalja Europske unije.
Komentari (0)
Komentiraj