Neslavni rekord

Domaći pekari zabrinuti zbog sve većeg uvoza iz Njemačke, Italije, Slovenije i Srbije

Samo smrznutih pekarskih proizvoda u 2018. uvezli smo za 21 milijun i 500 tisuća eura
Ilustracija
 Profimedia, CandyBox

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju uvoz pekarskih proizvoda na naše tržište udvostručio se, upozoreno je na znanstveno-gospodarskom skupu 'Brašno-kruh' u Osijeku.

Prema podacima iznesenima na skupu 'Brašno-kruh', u prošloj godini uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda na naše tržište dosegao je 87 milijuna eura. Takav trend, istaknuto je na osječkom skupu, uzeo je maha iako smo zemlja koja proizvodnjom ključnih sirovina mlinsko-pekarske industrije, žitarica pšenice i kukuruza podmiruje vlastite potrebe.

Osvrnuvši se na povećanje uvoza pekarskih proizvoda, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ukazao je na skupu i na nepovoljnu strukturu uvoza.

- Nažalost, uvozimo gotove proizvode, visokofinalizirane s dodanom vrijednosti i višom cijenom. Primjer je uvoz velike količine smrznutih pekarskih proizvoda iz Njemačke, Italije, Slovenije i Srbije koji je u 2018. iznosio 21 milijun i 500 tisuća eura - naznačio je Kovačević.

Kao povoljnu okolnost u trgovačkoj razmjeni s inozemstvom, Kovačević je naveo rast izvoza otkako smo ušli u EU. No, dodao je, izvoz od 28 milijuna eura u prošloj godini pokriva tek jednu trećinu uvoza pa imamo snažan vanjskotrgovinski deficit i na stavci mlinsko-pekarskih proizvoda.

Ističući nužnost smanjivanja spomenutoga deficita, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam naveo je kako su preduvjeti za povećanje domaće proizvodnje mlinsko-pekarskih proizvoda veća ulaganja za proširenje proizvodnje, uvođenje novih tehnologija i digitalizacije.

Na tragu Kovačevićeva izlaganja ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić upozorio je sudionike skupa da su na našem tržištu iako je malo, prisutne mnoge inozemne kompanije.

- Hrvatska poljoprivreda se susreće s brojnim izazovima, uključujući i klimatske promjene. Stoga moramo koristiti znanost za unapređenje razvoja poljoprivrede. Često kažu da je domaće tržište zbog svoje veličine nezanimljivo velikim igračima, ali usprkos tome u Hrvatskoj su prisutne sve važne kompanije za distribuciju sjemena - komentirao je Dugalić.

Dragan Kovačević upozorio je i kako se hrvatska poljoprivreda i prehrambena proizvodnja susreću s nedostatkom radne snage. Kao najveće izazove spomenutog sektora Kovačević je, uz povijesni veliki uvoz i nedostatak proizvođača i radnika, naveo i gašenje pojedinih mlinova, trendove koji promoviraju hranu s manjim udjelom soli te zahtjeve tržišta za alternativnim vrstama kruha.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. siječanj 2022 23:44