Novo istraživanje

Cipar, Litva i Slovenija duguju najviše novca stranim financijašima, Njemačka najmanje

Članice EU zadužuju se ponajprije izdavanjem vrijednosnih papira, odnosno obveznica
Panorama Cipra
 Profimedia, Alamy
Članice EU zadužuju se ponajprije izdavanjem vrijednosnih papira, odnosno obveznica

Dug većine članica EU u rukama je stranih vjerovnika, pokazuje novo istraživanje Eurostata o javnom dugu članica EU-kluba.

Stranci su tako većinski vjerovnici u Austriji, Belgiji, Cipru, Estoniji, Finskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Sloveniji, dok je u Njemačkoj i Francuskoj udio stranih i domaćih vjerovnika praktično izjednačen.

Pritom se udio državnog duga koji drže strani financijaši u tim zemljama lani kretao od 82,2 posto na Cipru, pa do 49,5 posto u Njemačkoj. Osim na Cipru, velik udio javnoga duga u rukama stranaca imaju i Litva, 73,3 posto, i Latvija, 67,6 posto, kao i Slovenija, 66,6 posto. Ovdje valja naglasiti kako nedostaju podaci o javnom dugu Grčke u prošloj godini, u čijim su zaduženjima stranci također igrali veoma veliku ulogu. Najmanji udio stranih financijskih vjerovnika u javnom dugu ima Malta, samo 12,2 posto.

S druge strane, u 12 članica Unije većinski dio javnoga duga drže domaći vjerovnici. Među tim je članicama i Hrvatska, u kojoj su, prema podacima euro-statistike, domaći vjerovnici lani držali 60,6 posto duga opće države, čemu još valja pribrojiti i 0,4 posto javnoga duga koji drže domaći vjerovnici koji ne dolaze iz financijskog sektora. Stranci su, pak, lani držali 39 posto hrvatskoga javnoga duga.

Među ostalim članicama u kojima većinski dio javnoga duga drže domaći vjerovnici, najveći udio domaćih financijskih kreditora ima Švedska, 69,1 posto, i Danska, 68,9 posto. U obje zemlje domaćim vjerovnicima iz financijskog sektora još valja pribrojiti i određeni udio u javnom dugu koji je u rukama domaćih kreditora iz nefinancijskog sektora, a koji u Švedskoj iznosi 8,2 posto, a u Danskoj 0,7 posto. U slučaju Malte, na domaće vjerovnike otpada čak 87,8 posto javnoga duga, ali četvrtinu ukupnog duga drže domaći vjerovnici koji nisu iz financijskog sektora.

Analiza Eurostata pokazuje i da je u EU dominantan oblik zaduživanja države izdavanje vrijednosnih papira, ponajprije obveznica. Klasični zajmovi, naime, dominantni su jedino u Estoniji i Grčkoj, te na Cipru. U Hrvatskoj je lani više od dvije trećine javnoga duga, 68,5 posto, otpadalo na vrijednosne papire, a 31,5 posto na klasične zajmove. No, i to je više od prosjeka EU, budući da se, kako pokazuju podaci Eurostata, 81,4 posto javnoga duga u Uniji odnosi na vrijednosnice, a samo 14,5 posto na zajmove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
03. srpanj 2025 06:35