Dug većine članica EU u rukama je stranih vjerovnika, pokazuje novo istraživanje Eurostata o javnom dugu članica EU-kluba.
Stranci su tako većinski vjerovnici u Austriji, Belgiji, Cipru, Estoniji, Finskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Sloveniji, dok je u Njemačkoj i Francuskoj udio stranih i domaćih vjerovnika praktično izjednačen.
Pritom se udio državnog duga koji drže strani financijaši u tim zemljama lani kretao od 82,2 posto na Cipru, pa do 49,5 posto u Njemačkoj. Osim na Cipru, velik udio javnoga duga u rukama stranaca imaju i Litva, 73,3 posto, i Latvija, 67,6 posto, kao i Slovenija, 66,6 posto. Ovdje valja naglasiti kako nedostaju podaci o javnom dugu Grčke u prošloj godini, u čijim su zaduženjima stranci također igrali veoma veliku ulogu. Najmanji udio stranih financijskih vjerovnika u javnom dugu ima Malta, samo 12,2 posto.
S druge strane, u 12 članica Unije većinski dio javnoga duga drže domaći vjerovnici. Među tim je članicama i Hrvatska, u kojoj su, prema podacima euro-statistike, domaći vjerovnici lani držali 60,6 posto duga opće države, čemu još valja pribrojiti i 0,4 posto javnoga duga koji drže domaći vjerovnici koji ne dolaze iz financijskog sektora. Stranci su, pak, lani držali 39 posto hrvatskoga javnoga duga.
Među ostalim članicama u kojima većinski dio javnoga duga drže domaći vjerovnici, najveći udio domaćih financijskih kreditora ima Švedska, 69,1 posto, i Danska, 68,9 posto. U obje zemlje domaćim vjerovnicima iz financijskog sektora još valja pribrojiti i određeni udio u javnom dugu koji je u rukama domaćih kreditora iz nefinancijskog sektora, a koji u Švedskoj iznosi 8,2 posto, a u Danskoj 0,7 posto. U slučaju Malte, na domaće vjerovnike otpada čak 87,8 posto javnoga duga, ali četvrtinu ukupnog duga drže domaći vjerovnici koji nisu iz financijskog sektora.
Analiza Eurostata pokazuje i da je u EU dominantan oblik zaduživanja države izdavanje vrijednosnih papira, ponajprije obveznica. Klasični zajmovi, naime, dominantni su jedino u Estoniji i Grčkoj, te na Cipru. U Hrvatskoj je lani više od dvije trećine javnoga duga, 68,5 posto, otpadalo na vrijednosne papire, a 31,5 posto na klasične zajmove. No, i to je više od prosjeka EU, budući da se, kako pokazuju podaci Eurostata, 81,4 posto javnoga duga u Uniji odnosi na vrijednosnice, a samo 14,5 posto na zajmove.