U jednom od istraživanja stanja europskog tehnološkog sektora pokazalo se da je u poslovnom smislu vrlo mudro prepustiti dio vlasništva nad kompanijom ključnim zaposlenicima, što je inače poznato pod kraticom ESOP (employee stock ownership plan), jer se tako za 25 posto povećava vjerojatnost da će kompanija opstati. ESOP i njegove razne inačice, koje bi se mogle opisati kao dioničarstvo zaposlenika, općenito se smatraju dobrim načinom za nagrađivanje i zadržavanje talenata, a u svijetu startupa obično se realiziraju prilikom javne ponude dionica ili prodajom udjela ili cijelog poduzeća strateškom investitoru.
Prilika
Na uvođenju tih modela naveliko rade i uspješni hrvatski tehnološki startupi. Prvi je bio Infobip, slijedio je Nanobit, Rimac Automobili sada su također na tom putu, a prema informaciji koju je nedavno na konferenciji u Zagrebu iznio Mislav Balković, dekan Algebre, čak 30 domaćih IT kompanija već se obratilo poslovnim savjetnicima kako bi im pomogli upravo oko uvođenja nekog vida radničkog dioničarstva i sudjelovanja u dobiti.
- Sama ideja nije revitalizacija vremena samoupravnog socijalizma, nego način da organizacije uključe i nagrade ključne djelatnike koji svojim radom najviše doprinose rezultatima. Dakle, s jedne je strane to prilika da ih se potakne da ostanu u organizaciji, a s druge je znatno jeftinije takvu osobu nagraditi udjelom u dobiti nego bonusom ili drugim modelom nagrade na koji se onda primjenjuje oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada, gdje su porezna opterećenja, uključujući i sva povezana davanja, doprinose itd., znatno veća nego što je to kod oporezivanja dobiti i dividende - kaže Balković, komentirajući zašto IT-jevci uvode ovakvu organizacijsko-poslovnu “infrastrukturu”.
Iskustva Infobipa i Nanobita su zanimljiva, a obje su se kompanije odlučile za tzv. opcijski model.
Infobip je projekt pokrenuo još 2017. godine, a na njemu su radili godinu dana s renomiranim međunarodnim odvjetničkim tvrtkama, odgovorio nam je Tomislav Pifar, voditelj Infobipova pravnog odjela. Za zaposlenike je alocirano 10 posto udjela tvrtke, ali cijeli paket još nije raspoređen. Što se tiče uvjeta, tumači, zaposlenici kojima su opcije dodijeljene mogu ih aktivirati nakon što se ispune određeni kriteriji, kao što je izlazak tvrtke na burzu, te nakon isteka definiranog perioda od trenutka dodjele opcije.
Program
- Prva smo tvrtka na ovim prostorima koja je pokrenula i implementirala ovakav program, koji ima primjenu na globalnoj razini, i to po uzoru na svjetske primjere iz Silicon Valleyja. Ovim se programom potiču njihova izvrsnost i izvedba, a služi i za privlačenje najvećih talenata za budućnost. Tako, kroz zajedničko vlasništvo, uspjeh Infobipa bit će još dublje povezan s uspjehom zaposlenika koji i generiraju rast tvrtke - poručuje Pifar. - ESOP-om želimo nagraditi ljude koji su sve ovo napravili i koje vidimo kao presudne za naredni period - ističe.
Većinski vlasnici vodnjanskog Infobipa, domaćeg softverskog diva koji iz godine u godinu bilježi rast prihoda od oko 30 ili više posto, već su lani najavili da razmatraju izlazak na neku od svjetskih burzi, vrlo vjerojatno Newyoršku, što je dio njihova širenja na američkom tržištu. To ujedno znači da bi i zaposlenici uključeni u ESOP, bude li inicijalna javna ponuda uspješna, u trenu mogli postati imućni. Kolika joj je tržišna vrijednost, još nije poznato, a iz kompanije nisu htjeli objaviti ni koliki im je bio prihod u prošloj godini. Za Bloomberg je Silvio Kutić, direktor i jedan od tri osnivača kompanije, rekao da su u 2018. godini imali prihod od 435 milijuna eura, a globalno već imaju više od 2100 zaposlenika u 67 ureda.
opcije U Nanobitu, brzorastućoj zagrebačkoj gaming kompaniji, također su odlučili određenim zaposlenicima dodijeliti opcije na udjele koji se aktiviraju (“vestaju”, odnosno postaju udjeli) u trenutku kada vlasnici prihvate ponudu za prodaju većinskog paketa ili kada se dogodi inicijalna ponuda dionica na nekoj burzi. Trenutno je predviđeno 5,57 posto za 30 posto zaposlenih u društvu, rekao nam je Alan Sumina, jedan od osnivača Nanobita. - Za sada je dodijeljeno malo više od polovice, a ostatak ćemo dodijeliti tijekom ove godine, kadrovima koje identificiramo kao ključne, kao i novim zaposlenicima koje dovodimo iz drugih svjetskih tvrtki - kaže nam Sumina.
Sve opcije
Kada bi se mogao dogoditi njihov IPO ili prodaja većinskog paketa, ne precizira. - Trenutno su sve opcije otvorene. Nigdje ne žurimo jer, kao što je poznato, nemamo vanjskih investitora u tvrtku i razmatramo sve opcije koje su nam dostupne - kaže Sumina. Činjenica je da se globalno tržište mobilnih igara na kojem posluju okrupnjava sve brže i vjerojatno će se, dodaje, “u nekom trenutku odlučiti ili za IPO ili za prodaju većinskog paketa nekom strateškom partneru”. Dotad su fokusirani na daljnji rast prihoda od vlastitih proizvoda, a 2019. godinu su završili sa 217 milijuna kuna prihoda, konsolidirano, što je rast u odnosu na godinu prije od otprilike 50 posto. Plan im je i ove godine ambiciozan, ostvariti rast prihoda u otprilike istom iznosu, a rade i na rastu profitabilnosti. - Na kraju dana, sve ovisi o novim igrama, o tome kako će ih korisnici prihvatiti te o tajmingu tj. kada će doista biti spremne za izlazak - odgovara na naše pitanje o očekivanjima za ovu godinu.
ESOP je postao standardni model nagrađivanja i zadržavanja ključnih kadrova u SAD-u, ali i u tehnološkim tvrtkama u Europi, no još nije raširen u Hrvatskoj. Nanobit se na taj model odlučio nakon što su početkom prošle godine, kaže Sumina, “konačno donesene potrebne zakonske promjene koje su omogućile porezno efikasno davanje vlastitih udjela zaposlenicima”. Prije toga je, napominje, iznos poreza koji bi “zaposlenici morali platiti kroz ESOP bio veći od vrijednosti samih dionica, odnosno udjela”.
Pomoć konzultanata
Prema sadašnjim propisima, primici po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju zaposlenicima i menadžerima smatraju se dohotkom od kapitala i oporezivi su u Hrvatskoj po stopi od 24 posto uvećano za prirez. Porez će, kako objašnjava Sumina, biti plaćen na tržišnu vrijednost udjela, a zaposlenici ih sada dobivaju, odnosno kupuju po simboličnoj cijeni (iznosu temeljnog kapitala).
Zanimalo nas je zašto su za ESOP angažirali konzultante. - Trebali smo njihovu pomoć jer smo htjeli primijeniti najbolje prakse u implementaciji ESOP-a te pokriti što više slučajeva u kojima se udjeli dodjeljuju i načina na koje se to radi. Na kraju, bitno je da sve bude u skladu s hrvatskim zakonima te da zaposlenici na jasan i transparentan način znaju koliko udjela dobivaju, u kojim tranšama, koliko bi to moglo otprilike vrijediti i slično - odgovara Sumina.
Da ESOP postaje trend u IT kompanijama u Hrvatskoj, Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u odjelu financijskog savjetovanja u Deloitteu, objašnjava činjenicom da je taj sektor u rastu te ne zahtijeva prevelika inicijalna kapitalna ulaganja, nego prije svega ulaganja u ljudski kapital. Zbog izazova vezanih uz kadrove, ona ESOP-e vidi kao alate ne samo za zadržavanje i privlačenje talenata nego i za postizanje veće produktivnosti zaposlenika “čiji su profesionalni ciljevi tada bliži ciljevima tvrtke i njihovih vlasnika”.
Povoljniji porezni tretman nego za one koji su dobili bonuse
U Hrvatskoj je postupak izdavanja dionica zaposlenicima i njihova stjecanja propisan Zakonom o trgovačkim društvima, pa su pravila za dionička društva donekle jasna i unificirana, kaže nam Natko Sertić, partner u Deloitteu. No, za društva s ograničenom odgovornošću, kao što su u pravilu startupi, nema unificiranih i unaprijed propisanih pravila za ESOP gdje je u pitanju raspodjela poslovnih udjela.
On je radio na primjeni nekih ESOP-a u Hrvatskoj te naglašava da cijela procedura, kao i pravila koja vrijede za zaposlenike, ovise stoga o obliku društva, potom o tome stječu li se dionice/poslovni udjeli uz određenu (nižu) naknadu ili ne, pa i o odabranom modelu ESOP-a, “ali bi, u pravilu, zaposlenici i menadžeri koji su stekli dionice, odnosno poslovne udjele u društvu trebali biti u povoljnijem poreznom položaju od zaposlenika i menadžera koji dobivaju kao nagrade bonuse i druge oblike davanja”.
Što se tiče društava s ograničenom odgovornošću, tumači dalje Sertić, postupak se razrađuje temeljnim statusnim aktima društva i međuvlasničkim ugovorima (ugovorima članova društva ili dioničarskim sporazumima) kako bi se izbjegli potencijalni rizici i nepredviđene situacije. - Pravni i porezni savjetnici igraju ključnu ulogu u osmišljavanju modela i načina koji, s jedne strane, trebaju osigurati društvu da će ulazak zaposlenika u vlasničku strukturu donijeti namjeravani cilj - nagraditi radnike za dosadašnji rad ili ih pak vezati za daljnji rad i razvoj društva. S druge strane, treba pametno osmisliti sve potencijalne scenarije i osigurati društvu i zaposlenicima adekvatnu izlaznu strategiju u slučaju prestanka radnog odnosa iz bilo kojeg razloga, prodaje društva, promjene djelatnosti i restrukturiranja društva, smrti ili bolesti zaposlenika i slično - objašnjava Natko Sertić.