Josip Aladrović
 Ronald Goršić / CROPIX
Izmjene

Labaviji ugovori na neodređeno smanjit će rad na određeno

Sadašnji ugovori na neodređeno su pretjerano kruti i rigidni te otežavaju zapošljavanje novih i kvalitetnih radnika, tvrde u HUP-u IZMJENE Prvi sastanak o promjeni ZOR-a
Piše: Gordana GrgasObjavljeno: 25. rujan 2020. 12:33

Prve jesenske konzultacije socijalnih partnera o pripremama za “prodrmavanje” Zakona o radu prvobitno najavljene za početak ovoga tjedna odgođene su za petak, kada će predstavnici Vlade, Hrvatske udruge poslodavaca i triju sindikalnih središnjica konkretizirati svoja očekivanja.

Ministar rada Josip Aladrović ljeto je iskoristio za pripremu terena nizom nastupa u kojima je promjene koje želi provesti opisao osuvremenjavanjem ZOR-a radi jačanja konkurentnosti gospodarstva, a svode se na tri elementa: bolju organizaciju rada na daljinu, veću fleksibilnost ugovora o radu na neodređeno te mogućnosti dodatnog rada. Bez ikakve sumnje, pitanje mijenjanja odredbi o ugovorima o radu na neodređeno će biti najosjetljivije, a kako su poručili iz Aladrovićeva ureda, cilj im je da se time smanji broj radnika koji se zapošljavaju na određeno. Odražava to činjenicu da je Hrvatska dospjela u vrh EU po broju zaposlenih na određeno vrijeme (iako bi oni trebali biti iznimka) te stav da su uvjeti otkazivanja ugovora o radu na neodređeno nefleksibilni.

U Hrvatskoj je, prema podacima koje smo dobili od Ministarstva rada, lani bilo prosječno 382.593 zaposlenih radnika na ugovor na određeno, što je 24,5 posto od ukupnog broja osiguranika HZMO-a. U prvih sedam mjeseci ove godine bilo ih je prosječno 336.628 ili 22 posto. Ugovora o dopunskom radu (radnika koji su zaposleni za stalno) bilo je u 2019. 1050 te još 1308 onih zaposlenih na određeno. U sindikalnim središnjicama koje sudjeluju u Gospodarsko-socijalnom vijeću poručuju kako su se dogovorili da uoči sastanka neće “puštati balone” iznoseći svoje stavove o njima prihvatljivim ili neprihvatljivim izmjenama ZOR-a, nego će najprije poslušati što konkretno žele poslodavci, a što vlast.

“Mi u SSSH-u već dvije ili tri godine raspravljamo o problemima s kojima se radnici susreću vezano uz primjene Zakona o radu”, napominje Mladen Novosel, dopredsjednik GSV-a, “i spremni smo za pregovore. U njima nećemo imati samo obrambenu, nego i napadačku, proaktivnu strategiju”.

U HUP-u se već dugo zalažu za izmjene radnog zakonodavstva, a sad poručuju da će “odlučno zastupati svoje stavove, iako će konačni stav ovisiti o zakonodavcu”. Nastupaju oprezno, također ističu da im je ključni zahtjev smanjenje broja sklopljenih ugovora na određeno, no njihova je ocjena da je preduvjet toga fleksibilizacija ugovora na neodređeno vrijeme “koji su trenutno pretjerano kruti i rigidni te otežavaju poslodavcima zapošljavanje nove i kvalitetne radne snage”.

Sad samo 8 sati tjedno

Tek su 2014. u ZOR-u prvi put predviđene mogućnosti dodatnog rada za drugog poslodavca iznad punog radnog vremena, ali uz određena ograničenja. Trenutno radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, pod uvjetom da poslodavac, radniku da pisanu suglasnost.

 

Linker
20. listopad 2020 06:32