Jedna od najbrže rastućih grana u svijetu, ICT industrija, kako kod nas tako i u ostalim zemljama bori se s velikim nedostatkom kvalificiranog radnog kadra. Iako se Hrvatska želi zauzeti svoje mjesto na toj sceni, baza domaćih radnika, čije stvaranje obrazovni sustav i dalje ne prati, nije dovoljna. Iz to je razloga rješenje potrebno pronaći na stranom tržištu. U svjetlu toga dolazi i podatak da je Vlada odobrila kvotu za uvoz 78.470 stranih radnika za 2020. godinu, od kojih 490 odlazi u komunikacije, marketing i digitalne medije. Određene kvote odnose se na prijelazno razdoblje do donošenja novoga zakona o strancima, u kojemu neće biti kvotnog sustava. Taj bi zakon trebao biti donesen krajem prve polovine iduće godine, prenosi Glas Slavonije.
- Ako snižavamo kriterije zapošljavanja, neupitno će patiti i kvaliteta usluge, što će kratkoročno ugroziti opstanak industrije, a dugoročno stvoriti loš imidž tržišta, kao i preusmjeravanje poslove negdje drugdje – ističe Božidar Abramović, predsjednik Udruženja marketinga HGK.
Ističe kako u oglašivačkoj industriji prije svega nedostaje stručnog kadra u području programiranja, multimedije, društvenih medija, analiziranja podataka i e-commerce.
- Tržište nije samo Hrvatska i mijenja se strelovitom brzinom, a tako se mijenja i život potrošača i poslovanje. Također, potrebno je investirati u nova znanja i raditi na novim projektima kako bi se steklo potrebno iskustvo koje bi se prenijelo na buduću radnu snagu, a u tome prednjači privatni sektor obrazovanja, koji dovodi predavače s potrebnim iskustvom s drugih tržišta. Kao dobri primjeri tu su i američki RIT sa IT/web i programom mobilnog računarstva te FERIT iz Osijeka – pojašnjava i dodaje da Hrvatska ima potencijal, ali uz obrazovanje moramo stvoriti i pozitivno okruženje u kojem su sudionici tržišta rada spremni na kontinuirano ulaganje u sebe.
Stanje na tržištu komentirali su i Ivan Jurlina, predsjednik Osijek Software Cityja te Denis Sušac, član Uprave OSC-a.
- Trenutna situacija s ICT stručnjacima, osobito programerima, na tržištu rada daleko je od dobre, posebno u našoj regiji. Pojačan razvoj domaćih tvrtki uz dolazak strane konkurencije iscrpio je sve postojeće lokalne resurse, tako da su tvrtke prisiljene zapošljavati radnike bez dovoljno znanja i iskustava, što će dovesti do pada kvalitete proizvoda i usluga. Ova nestašica radne snage postoji i na globalnoj razini, no kod nas se posebno osjeti zbog nepovoljnih demografskih trendova - ističe Sušac.
Nedostatak pravih poreznih reformi
Sušac dodaje kako je uvoz radne snage jedini način da se kompenziraju efekti odljeva stanovništva i nedovoljne produkcije stručnjaka kroz obrazovni sustav.
- Nedostatak pravih poreznih reformi ne čini naše poslodavce posebno konkurentnima na svjetskom tržištu rada. Zato tvrtke i neke od visokoobrazovnih institucija rade na projektu internacionalizacije obrazovnih programa i stipendiranja perspektivnih stranih studenata. Nažalost, dok razvijene zemlje imaju već dobro uhodane sustave za privlačenje najboljih studenata i inženjera, kod nas i dalje postoje brojne birokratske prepreke napretku - zaključio je.
Jurlina poručuje kako njihova kompanija trenutno surađuje s pet fakulteta u Osijeku, te upravo putem te suradnje primjećuje blage pomake u obrazovnom sustavu.
- To je sve nedovoljno i presporo kako bi se pratili svjetski trendovi. Osijek, ako želi ostati poznat u regiji po IT-ju, mora više ulagati u obrazovni sustav i studente koji se vide u našoj industriji, a to zahtijeva i podizanje kvalitete postojećih studija. Isto se odnosi i na cijelu zemlju, jednostavno nam nedostaje izvrsnosti kada je u pitanju obrazovani sustav – poručio je Jurlina.