Sandra Švaljek se iz politike vratila u svijet financija, kako će se uklopiti u HNB?

S posljednjim izborom prvih ljudi središnje banke, nema dvojbe, politika se u nju ušuljala na način kakav dosad nije bio prisutan.

Za početak, izostale su uobičajene konzultacije, pa ni sam guverner nije znao tko će biti njegovi suradnici dok im imena nisu bila neslužbeno objavljena u medijima. No, od njih četvero, svakako najveće iznenađenje predstavlja odabir Sandre Švaljek za zamjenicu guvernera.

Već se pletu različite priče kako je do toga došlo, od toga da se za njezin izbor zauzeo sam Milan Bandić kako bi se na elegantan način riješio konkurencije, do pripisivanja zasluga HSLS-u i njegovu čelniku Darinku Kosoru. Što god da je posrijedi, odabir Sandre Švaljek za zamjenicu guvernera zacijelo je najbolji ishod ovog neuobičajenog procesa izbora vodstva centralne banke koji se u ovom trenutku mogao dogoditi.

Dobro se uklapa

Riječ je o stručnjakinji čija su specijalnost javne financije, što donosi novu dimenziju u dominantno monetarističkom okruženju u HNB-u. K tome, vrlo su joj bliske i sve brige centralnih bankara jer je u dva mandata, od 2000. do 2012. godine, bila vanjska članica Savjeta HNB-a. Na kraju, i po svom profilu vrlo odmjerene, razložne i temeljite osobe, Švaljek se vrlo dobro uklapa u okruženje središnje banke, od koje se, s obzirom na delikatnost posla kojim se bavi ta institucija, očekuje da radi potiho, ali vrlo uvjerljivo. Stoga bi se u ovom slučaju moglo reći, kao što je danas posebno popularno, u nogometnom žargonu - stvari su se jednostavno poklopile. No, kako će Švaljek doista i zaigrati u dresu HNB-a, ipak je teško znati.

Premda je šira javnost uglavnom poznaje po njezinoj kratkoj i ne baš uspješnoj političkoj karijeri, Švaljek je, prije svega, vrsna ekonomistica koja je karijeru započela prije 20-ak godina u zagrebačkom Ekonomskom institutu. Bila je i ravnateljica Instituta u razdoblju od 2005. do 2013. godine, a prema mišljenju mnogih njegovih zaposlenika, ta je institucija, u vrijeme kad ju je ona vodila, prolazila svoje ljepše dane. Pokazala se kao radišna šefica kojoj je bilo stalo do afirmacije institucije, ali i vrlo ugodna suradnica.

Ugledne suradnje

Kada je izbila kriza, kao ravnateljica Instituta Švaljek je bila angažirana najprije u Gospodarskom savjetu Ive Sanadera, a potom i u užem krugu suradnika Jadranke Kosor, koji je na kraju izradio i sasvim solidnu ekonomsku strategiju zemlje. Kada joj je već završavao drugi mandat ravnateljice EIZ-a, na iznenađenje mnogih ta, već prepoznatljiva ekonomistica odlučila se okušati u politici i podržati Milana Bandića. Mnogima je to bilo veliko iznenađenje, pa i razočaranje.

No, njezin je argument bio da se u životu ne može uvijek kalkulirati i da je došao trenutak da svoje teoretsko ekonomsko znanje iskuša u praksi te pokuša dati svoj doprinos zajednici. Možda je i ona tada procijenila da su se stvari poklopile, ali suradnja s Bandićem pokazala se kao veći rizik. Najprije je počinila gaf sa zapošljavanjem supruga, premda ga je vrlo brzo ispravila. Potom je došao trenutak u kojem je od zamjenice morala postati gradonačelnica Zagreba. Dio javnosti smatrao je da je ulogu odigrala iznad očekivanja i da je upravljanje gradom postalo profesionalnije i transparentnije.

Neki su joj, međutim, zamjerili i činjenicu da je s lakoćom okrenula leđa šefu i zauzela njegovu poziciju. Možda taj potez i nije oličenje lojalnosti, ali pokazuje još jednu njenu osobinu. Svaki posao koji joj se povjeri, obavit će predano i profesionalno. Tako će sigurno biti i HNB-u. Svojim pristupom poslu, vrlo vjerojatno, ona će postati ozbiljna konkurencija i svojem novom šefu, Vujčiću. No, to podrazumijeva da joj kratkotrajni izlet u politiku postane samo zaboravljena prošlost.