Bok svima, zovem se Tomi i htio bih s vama podijeliti svoje iskustvo bavljenja poljoprivredom.
Ovo je uobičajeni početak kolumne koju odnedavno za najčitaniji domaći portal o poljoprivredi “Agroklub” piše Tomislav Haršanji, 28-godišnji vlasnik Agro HAHA, obrta smještenog u selu Kućanice Đakovačke gdje se doselio prije pet godina na imanje koje mu je otac ostavio u nasljedstvo.
Odluku da digitalni svijet u kojem je radio u poznatoj komunikacijskoj tvrtki u Osijeku zamijeni jahanjem u traktoru i razbacivanjem stajnjaka po voćnjacima donio je zajedno sa suprugom Ivanom s kojom podiže četvero male djece.
- Tea nam ima 5 i pol godina, Kao 4 i pol, Moi će još malo napuniti 3, a Avi je u ovom mjesecu ‘skupila’ 6 mjeseci. Preseljenje na selo nam je ‘došlo kao budali šamar’, jer smo oboje proveli neko vrijeme unutar većih gradskih sredina te nam je dosadio taj ubrzani gradski ritam života. S obzirom na to da sam pomagao ocu u poslu s višnjama, donekle sam znao što me ‘čeka’ u tom svijetu. Boravak u prirodi, okružen svim atmosferskim prilikama, došao mi je kao terapija nakon stresa i gužve kroz koji smo, i supruga i ja, prolazili na našem prethodnom poslu. Odlučili smo zajedno preseliti se na selo i okušati se u jednoj takvoj poljoprivrednoj priči. Odlaskom iz jednog oblika digitalnog svijeta kreirao sam vlastiti, novi, koji je u sinergiji s ovim materijalnim. I iznimno sam zadovoljan postignutim rezultatima - priča nam Tomislav.
Obitelj Haršanji
Kaže kako u svojim vrlo čitanim napisima praćenima živopisnim vlogovima (blog s videoisječcima) mladima želi otvoriti oči da je poljoprivreda odlična platforma za osnivanje obitelj, kako se na vrlo jednostavan mogu ispuniti poslovne i obiteljske obaveze, ali uz puno više slobode nego što to nudi život u gradu.
Manje nervoze i stresa
- Za razliku od svakodnevnog života u gradu, život na selu je mnogo opušteniji. Manji broj ljudi automatski znači puno manje nervoze i stresa. Puno je lakše otići do grada na kavu, dok se iz grada gotovo nemoguće izvući u prirodu. Treba nam biti jasno da smo svi mi zbroj onoga što nas svakodnevno okružuje - počevši od ljudi s kojima se družimo, priča koje pričamo, tekstova koje čitamo i misli koje vrtimo u glavi. Život na selu omogućava puno bolju kontrolu nad svojim životom. Uz to, na selu je zdraviji zrak, mračniji mrak te mnogo sjajniji zvijezda sjaj - kaže nam na početku razgovora na njegovom lijepom imanju gdje ima dovoljno mjesta za razigrane klince koji su najčešće u prirodi i kontaktu s domaćim životinjama, ali i u promatranju radnih aktivnosti svojih marljivih roditelja.
Mladi poljoprivrednik i bloger Tomislav Haršanji koji vodi OPG HaHa
Za početak je Tomislav bio tek čudan lik koji je došao na selo u vrijeme kada se sa sela bježi u gradove, ali i na druge kontinente. Pogotovo ako si stručan u tzv. IT sektoru koji je tražen i koji je znatno utjecao na osiromašenu demografsku sliku Slavonije. Ali kakvi bi bili Slavonci kada ne bi smislili i za to novi bećarac koji ide otprilike ovako - “Aj ti, aj ti-ti, ajde komšija u Irsku i ti, aj aj aj ti-ti” (autorska prava ima autor ovog teksta).
No, Tomi ne bi bio Tomi kada mnogima koji su ga odgovarali od života na selu ne bi pokušavao razbiti predrasude da nijedna proizvodnja nije isplativa te da je nemoguća misija doći do novca iz fondova EU.
Dobro se informirao o natječajima i nakon prvotne potpore od 50.000 eura za mlade, na nekoliko natječaja nije prošao, ali na još dva je dobio 150.000 eura koje je uložio u traktore i opremu za održavanje voćnjaka, proširio nasade, educirao se i od gimnazijalca i nesvršenog studenta dvaju fakulteta postao poljoprivredni tehničar.
I mic po mic, uspio je. Od rada na selu dobro može živjeti njegova obitelj, ali ga zabrinjava što mu nitko od kolega poljoprivrednika nije nikada rekao ni bravo za uspjehe, nego je uglavnom slušao odgovaranje od pokušaja proširenja proizvodnje, skeptične i malodušne komentare.
Okolina se brzo mijenja
- Kao i sve danas, moguće je racionalizirati stav koji ih osuđuje, dok je meni ipak draža alternativa, ona o razumijevanju. Okolina koja okružuje poljoprivrednu proizvodnju u prethodnih se nekoliko desetljeća izuzetno brzo promijenila te većina proizvođača nije bila u stanju pratiti te promjene. Ono što trenutno ističem kao glavni problem sela i seljaka nepovjerenje je prema mladim ljudima. Rijetki su oni koji su, kao što sam ja, dobili potpunu podršku svojih roditelja da ‘slijede svoje snove’. Možda i dandanas moj otac brine kako će moja avantura s eko višnjom završiti. I dandanas, realno, te višnje nisu donijele količinu novca koju bi on možda uprihodio da je nastavio baviti se klasičnom, konvencionalnom poljoprivredom. Međutim, svjestan kako mora dati priliku svome sinu, povukao se iz te priče te me odlučio maksimalno podržati u mojim idejama na načine na koje je mogao. Pobijedio je strah, dopustio je da stvari odu izvan njegove kontrole, imajući vjere u to da ću zbog svega toga ja napredovati. I upravo se to dogodilo. Ovim putem želim svima podijeliti taj recept za uspjeh. Mladima želim dati primjer kako se isplati srčano boriti za svoju viziju života, a onim starijima poručujem da im prepuste uzde jer zaista na njima svijet ostaje - kaže Tomislav.
Zato je izabrao naziv Ha-Ha OPG, a kasnije i obrt.
- Značenje je dvojako. S jedne strane predstavlja zbroj dviju obitelji Haršanji - jedne u kojoj sam bio sa svojim roditeljima, koja je započela priču, i ove moje, u kojoj sa suprugom i djecom nastavljamo dalje. S druge me strane uvijek podsjeća na to da neovisno o poslovnim rezultatima treba zadržati vedrinu te životu pristupati kao igri. Na svojevrstan način ‘reklamiram’ radost postojanja, mogućnost pozitivnog utjecaja na vlastiti život te širenje dobrog duha u svim svojim interakcijama. Nekada sam uspješniji, a nekada i ja malo pokleknem. No zasad sam iznimno zadovoljan rezultatima takvog stila života te se nadam da će i drugi otkriti čari takve igre - kaže Tomi.
Poticaji su nepoticajni
Odlučio se za ekološku proizvodnju jer smatra da konvencionalna poljoprivreda iscrpljuje resurse za proizvod koji je tretiran opasnim kemijskim sredstvima. Zato i podržava novi zeleni plan i dogovor u ZPP-u EU.
Mladi poljoprivrednik i bloger Tomislav Haršanji koji vodi OPG HaHa
- Zeleni je plan jedini razuman plan koji EU može donijeti. Odnosi se na borbu s glavnim problemima poljoprivredne proizvodnje. Treba biti svjestan činjenice da je više od 75 posto svjetskoga plodnog tla iznimno narušene kvalitete, a ako nastavimo ovim tempom, do 2050. godine uništit ćemo gotovo 95 posto svjetskog zemljišta. Svi su svjesni loših čimbenika poljoprivredne proizvodnje koja se odnosi na zagađen zrak, vodu i krčenje šuma, međutim, ova se činjenica o uništavanju plodnoga tla rijetko ističe. To je zapravo pozadina svih mjera koje se tiču ekološke proizvodnje i zelenih plaćanja. Očuvanje zemljišta. EU želi spriječiti nastavak negativnih trendova. ‘Kupuje’ vrijeme generacijama koje dolaze da bi one imale dovoljno plodnoga tla za implementaciju novih tehnologija koje će rezultirati revolucijom proizvodnje - naglašava Tomislav.
Za aktualni način poticanja poljoprivredne proizvodnje kaže da je zamka za pohlepne, služi za kupnju socijalnog mira na selu, a ne za stvaranje novih vrijednosti, pa stoga i nismo samodostatni u proizvodnji hrane i moramo je uvoziti.
Podrška dječjim fantazijama
- Vrlo se lako ‘upecati’ i doći u napast namjenska sredstva za proizvodnju ‘izvlačiti’ van iz poljoprivrede. Svi su poticaji namijenjeni osiguranju egzistencije poljoprivredne proizvodnje, ali s vizijom da ona napreduje k razvoju finalnih proizvoda koji bi se, metodama kratkih opskrbnih lanaca, plasirali na što ‘lokalnijem’ tržištu. Ideja je smanjiti put hrane od polja do stola te osigurati potreban rast i razvoj poljoprivrednih proizvođača. Oni koji ne ulažu novac u vlastito gospodarstvo neće osigurati nužnu infrastrukturu za prilagodbu takvom sustavu te će vrlo vjerojatno biti osuđeni na propast. Međutim, važno je istaknuti i to da je onima koji sredstva ulažu namjenski ovakav model ‘put do zvijezda’ i ogroman vjetar u leđa. Njih se, kao što to obično biva, često zaboravlja. Upravo takve želim potaknuti na to da svoja iskustva, svoje vizije, predstave mladima - kaže.
Kada ga pitamo kako vidi nastavak života na selu i zemlji kaže kako svoju budućnost vidi “kao aktivnu podršku svojoj djeci u njihovim fantazijama”.
- Jedva čekam vidjeti što je to što će probuditi njihovu ‘žar’ kako bi im ja pomogao ‘naložiti vatru’. Mislim da je praćenje i sudjelovanje u napretku djece ultimativno ljudsko iskustvo. Aktivno sudjelovanje na njihovim projektima nešto je što željno iščekujem. Vjerojatno ću tu i tamo provjeriti obavijesti što se događa na mojoj robotskoj, organskoj farmi te sudjelovati u razvoju još pametnije poljoprivrede. One koja proizvodi hranu koja je, doslovno, lijek za čovječanstvo - zaključuje.
Prije rastanka razgovaramo još jednom o njegovoj misiji kojom želi “mladima otvoriti oči”.
- Poručio bih mladima da krenu naprijed s bilo kojom strastvenom idejom. Nije važan njezin oblik niti zatvara li cijela priča financijsku konstrukciju. Bitno je pokrenuti stvari, a rezultati uvijek slijede. Vjerojatno će početnu ideju koji put promijeniti, ali će te promjene dolaziti kroz vlastito iskustvo. To je ono što je bitno - na temelju vlastitog iskustva otkriti sebe. Jednom kad spoznamo svoje vrline i mane, ni nebo više nije granica. Zapratite priču na našem FB, Instagram ili YT profilu i pomozite mi u predstavljenoj misiji da što više mladih preuzme svoj život u svoje ruke - zaključuje.