Zizoo, najveća web platforma za najam brodova na svijetu, početkom ove godine završila je novu, multimilijunsku, investicijsku rundu s postojećim, ali i novim investitorima, poput Axel Springera, Mairdumont Venturesa i aws Gründerfondsa. To je bio povod da popričamo sa Zagrepčaninom Sinanom Mašovićem, suosnivačem i financijskim direktorom Zizooboatsa, o trendovima u nautičkom turizmu i njihovim daljnjim planovima u tom području. Tvrtka koja je dobila ime po poznatom oceanografu s crvenom kapicom Jacques-Yves Cousteau (čiji je nadimak bio Zizoo) i ove godine očekuje veliki rast na ključnom tržištu DACH regije, a sve kako bi u narednih pet godina na svim tržištima rasli i 2,5 puta godišnje. Mašović nam je otkrio koliko košta najam njihove najskuplje jedrilice, planiraju li ući u segment visokog luksuza te što Hrvati najviše vole kad plove.
Kako prvo, čestitam vam na zatvaranju nove investicijske runde. Kako ćete iskoristiti taj novac?
- Hvala! Novac je namijenjen financiranju daljnjeg razvoja poslovanja u 2018. godini, što uključuje jačanje marketinških/komunikacijskih aktivnosti, kao i proširenju tima s posebnim naglaskom na zapošljavanju developer odjela.
Zizooboats ste osnovali 2014. godine sa sunarodnjakom Ivanom Miletićem, Annom Baničević, Bečankom crnogorskog porijekla te partnerom iz Španjolske Benitom del Valle. Kako je došlo do vašeg okupljanja?
- Ivan i ja smo išli zajedno u srednju školu u Zagrebu, u MIOC te se od tada družimo. Iako su nam se profesionalni putevi razišli - Ivan je postao IT programer, a ja sam radio u financijama - bili smo u stalnom kontaktu i izmjenjivali poslovne ideje. Kad je Anna, koja je moja obiteljska prijateljica već skoro 20 godina, napustila Google i odlučila napraviti booking.com za brodove, upoznao sam je s Ivanom. Nedugo zatim pridružio se Benito koji je isto IT-evac i to iz Anninog razreda dok je pohađala školu u Beču. Ja sam se priključio timu par mjeseci kasnije. U početku smo radili na relaciji Zagreb-Beč, sve dok nismo odlučili ured bazirati u Berlinu.
U Zizoo-u ste zaduženi za financije. Svoje iskustvo stekli ste u Raiffeisen banci, potom u Agrokoru, nakon čega ste počeli raditi u privatnom fondu u Beču. Kako vam je dotadašnje iskustvo pomoglo u podizanju sada jako uspješnog startupa?
- Iako su sva tri posla bila relativno različita svi su uključivali financiranje tvrtki, odnose s investitorima te poslovna planiranja. U početku je najvažnije bilo napraviti poslovni plan i investicijsku dokumentaciju te prikupiti kapital, u čemu sam imao iskustva. U toj fazi vjerojatno je bilo najvažnije iskustvo u komunikacijama, kao i stručnost u pripremanju materijala te planiranju koje sam naučio tijekom ranijih poslovnih iskustava. Međutim, morao sam prilagoditi pristup investitorima i planiranju od onog na koji sam navikao, a koji je do tada najviše bio u odnosu s bankama, što je vrlo različito od pristupa u tech svijetu. Imao sam i određeno iskustvo u upravljanju projektima, ali tek sada, kada pogledam unatrag tri godine, vidim koliko sam bio neiskusan.
Zizoo tim: Sinan Mašović, Anna Baničević, Ivan Miletić, Benito del Valle
Trenutno je vaša tvrtka smještena u Berlinu, gdje radi oko 35 vaših zaposlenika, a imate i ured u Beču. Planirate li možda ponovo otvoriti ured u Zagrebu, odakle ste počeli?
- Počeli smo u Zagrebu gdje namjeravamo ponovno otvoriti ured, ali to se otvorenje stalno pomiče jer želimo unaprijediti poslovne procese u strukturi tvrtke prije nego se opet razgranamo. Naravno, ne moram naglašavati da u timu ima dosta ljudi iz Hrvatske, i to u svim odjelima, te vjerujem da bi mnogo ljudi voljelo kroz neko vrijeme prebaciti se u hrvatski ured. Dva segmenta na koja ciljamo su odnosi s partnerima i IT razvoj. S obzirom na važnost Hrvatske kao tržišta i u našem poslovanju, ali i na svjetskoj karti chartera, zasigurno ćemo u vrlo skoro vrijeme ponovno imati ured u Zagrebu, ali o točnom datumu u ovom trenutku ne bih želio govoriti.
Hrvatska je i vaše glavno strateško tržište. Iz kojih zemalja stižu klijenti koji vole ploviti Jadranom?
- Za sada je broj jedan Njemačka, dok se na drugoj poziciji nalazi Austrija. Dva najbrže rastuća tržišta su SAD i UK. Što se tiče Njemačke i Austrije, tu vjerujem da nema iznenađenja, ali ono što je vidljivo je da Hrvatska postaje interesantna tržištima SAD-a i UK-a, koji su prije radije odabirali Španjolsku, Grčku i Italiju, Također, generalno gledano, razlika je u tome što su turisti iz Austrije i Njemačke dosta educirani, znaju sto žele i uglavnom ponavljaju iskustva iz prijašnjih godina. S druge strane gosti iz SAD-a i UK-a su uglavnom mlađi turisti koji otkrivaju jedrenje i kojima je vrlo važno kako im se prezentira odmor (dodatne aktivnosti), a ne samo bukiranje broda. Mislim da će u tome smjeru ići čitavo tržište.
Osim Hrvatske, koje su druge top destinacije u kojima nudite najam brodova i u koja tržišta biste još htjeli ući?
- Hrvatsku slijede Grčka, Španjolska i Italija. Francusku promatramo, ali sada je samo testiramo te u 2019. planiramo izgraditi tim za Francusku jer je ona veliko tržište, ali zahtjeva malo drugačiji pristup. Ova prva četiri tržišta će nam i dalje biti prioritet, no sve više gradimo flotu na Karibima i SAD-u. Također, razvijamo projekt za Jugoistočnu Aziju gdje su odmori na brodu uglavnom u sklopu aranžmana turističkih agencija, ali tržište sve više raste. Osim toga, razmišljamo i o sličnim nautičkim segmentima, kao što su mini-krstarenja, tematska krstarenja, houseboats…
Tko su ustvari vaši prosječni korisnici, koja plovila najviše iznajmljuju i na koliko dugo?
- Naš prosječan korisnik ima između 30 i 44 godine, voli putovati, bio je na barem jednom jedrenju i putuje s obitelji ili grupom prijatelja. Ima srednju do višu stručnu spremu, dobra primanja i izabire jedrenje zbog toga što mu donosi osjećaj slobode i individualnosti, ali i jer mu jedrenje nudi maksimalan omjer avanturizma i opuštanja. Brod se prosječno unajmljuje na šest dana, a najviše se iznajmljuju jedrilice od 12 do 16 metara. Ono što je interesantno je da kad radimo istraživanja tržišta, segment koji je najzainteresiraniji za jedrenje su mladi mlađi 35 godina, što je nekako u skladu s čitavim trendom u turizmu koji se mijenja iz klasičnog stacioniranog hotelskog smještaja prema individualnim iskustvima, nečemu novom, a i dalje pristupačnim.
A kada je riječ o Hrvatima, kako oni stoje? Što kažu trendovi o njihovim interesima?
- Što se tiče tipa broda, korisnici iz Hrvatske su tu slični ostalim turistima, 6-7 dana je prosječno putovanje, također jedrilica veličine 12-16 metara. Međutim, korisnici iz Hrvatske više vole jedrilice, dok ostali korisnici bukiraju motorne jahte što se sezona više približava. Također, korisnici iz Hrvatske točno znaju što žele, znaju o jedrenju vjerojatno zato što su odrasli uz njega te naravno znaju gdje žele ići. Kod Engleza i Amerikanaca je, pak, najvažnije dobro ih educirati, a to zahtjeva dosta interakcije i uputa koje im šaljemo putem internetskih stranica vezano za ponudu jedrenja. Nadalje, korisnici iz Hrvatske bukiraju gotovo ekskluzivno u Hrvatskoj, što vjerujem da je za očekivati, jer ako ste se naučili na takvu bogatu ponudu i raznovrsnost sadržaja, rijetko koja destinacija gdje je charter razvijen, može parirati. Interesantno je također da kod korisnika iz Hrvatske mladi sve više aktivno jedre, bukiraju ga za odmor, momačke i djevojačke večeri, last-minute zabavu itd.
Prosječan korisnik Zizoo-a ima između 30 i 44 godine
Koliko košta najskuplji najam broda i koliki je interes za njih?
- Najskuplji najam na našoj stranici je u rangu EUR 150.000-200.000 tjedno. Mi još uvijek ne nudimo mega luksuzne jahte, koje su najčešće u Francuskoj, Italiji ili Karibima te im najam doseže i više milijuna eura za tjedan dana. Međutim, to je vrlo uzak krug potencijalnih korisnika te je i buking vrlo specifičan, uz individualan pristup. Neke agencije su specijalizirane samo za to, najviše iz Engleske, Francuske i SAD-a.
Planirate li ući u segment visokog luksuza?
- Planiramo, ali još uvijek nismo definirali bismo li koristili isti brend ili razvili novi. Sada nam je fokus optimizirati segment ponude brodova ispod 24 m, ali svako malo (i sve više) dobivamo zahtjeve za najam iznimno luksuznih brodova. Međutim, s obzirom na to da nemamo previše iskustva, tu za sada nismo konkurentni.
Kakva su vaša predviđanja rasta nautičkog turizma u svijetu i kakve bi Hrvatska mogla imati koristi od njega?
- Možda zvuči sanjarski, ali mi vjerujemo da će nautički turizam biti sljedeća velika stvar u turizmu, u svijetu. Na svijetu je 29 milijuna brodova od čega je 8 milijuna jedrilica i jahti s mogućnošću spavanja, što predstavlja gotovo 40 milijuna krevetskog kapaciteta, a manje od jedan posto su u charteru. Očekujemo da će sve više brodova prelaziti u organizirani charter jer je to jedini način da se industrija razvije u nešto što može konkurirati hotelima ili kruzerima. Međutim, i dalje se dosta toga mora razviti da bi se podigla industrija, od daljnjeg razvitka infrastrukture (izgradnja marina), sinkronizacije regulative na čemu EU trenutačno radi u sklopu svojih strateških smjernica razvoja nautičkog turizma, ali ponajviše treba raditi na edukacijama i podizanju svijesti o dostupnosti ovakve vrste odmora. Naime, i dalje većina ljudi misli da je charter brod nešto što je rezervirano samo za vrlo bogate, što apsolutno nije slučaj.
Lani ste ostvarili snažan rast od čak 300 posto. Kakve rezultate očekujete u ovoj godini?
- To je bio rast na ključnom tržištu (DACH regija), a ove godine očekujemo isti rast. Na svim tržištima (dakle ukupni prihodi) planiramo rasti otprilike 2,5 puta godišnje u narednih 4-5 godina. Takav rast za sobom donosi i neke druge izazove, što znači stalni pritisak od strane investitora na mjesečnome rastu, konstantno zapošljavanje novih ljudi što se odražava na procese, strukturu i kulturu te odricanje dijela profitabilnosti zbog rasta.
Vodeća ste online platforma za najam brodova na svijetu. Jeste li do sada imali ponuda za preuzimanje i kako stojite po tom pitanju?
- Neki od naših postojećih investitora su velike grupacije koje kupuju uspješne tehnološke kompanije (npr. Axel Springer grupacija koja je vodeći europski digitalni konglomerat), međutim s njima je do sada uvijek dijalog bio oko manjinskih investicija. U ovoj fazi je važno da niti jedan tzv. strateški investitor nema značajnu ulogu/udio u firmi jer bi to mogao biti potencijalno negativan znak za nove investitore. Što se tiče ostalih, kada god pričamo s velikom grupacijom koja tipično ulaže u manjinske i većinske udjele, gotovo uvijek se spomene cilj potencijalnog otkupa nakon što se određeni ciljevi zadovolje. Potencijalni otkup bio je tema s nekih 6-7 grupacija do sada, najviše u digitalnom turizmu ili u tzv. classifieds industriji, međutim vrlo je rano za takvo što za sada jer moramo još puno toga ostvariti.
Najavili ste partnerstvo s dvjema globalnim turističkim kompanijama. Možemo li znati tko su one i kako će to utjecati na vaš rast?
- S jednom je suradnja već počela, međutim u ovom trenutku ne bi još htio reći o kome se radi. Ono što mogu reći je da je to njemački turistički konglomerat koji ima podružnice diljem Europe. To je tzv. white label solucija gdje mi gradimo njihov portal za rezervacije mini-krstarenja (krstarenja na velikim jedrenjacima i brodovima za otprilike 30-50 ljudi) te ćemo kroz prvih godinu dana testirati njihove klijente kako bismo pronašli tzv. „sklad“ proizvoda i tržišta. Tek sada krećemo s mini-kruzerima te će trebati neko vrijeme kako bismo postigli kritičnu masu inventara u ciljanim destinacijama u Europi i izvan nje. Međutim, ako se plan razvije u cilju koji želimo, to će nam omogućiti otvaranje potpuno novih "masovnih" kanala kroz njihove brendove. S drugom tvrtkom još pregovaramo te je rano bilo što najaviti. Naš planirani rast za sada ne uključuje ove projekcije te više na to gledamo kao na test koji bi mogao imati veliki potencijal.
Gdje vidite Zizoo za pet godina?
- Kao sveprisutan globalni turistički brend i prva asocijacija u svijetu za nautički turizam. Više je pitanje gdje vidimo nautički turizam za pet godina, a tu je cilj da zaista dođe do transformacije te grane u kompetitivnu digitalnu eru te da za pet godina najam brodova bude jednako jednostavan i dostupan svakom turistu, kao što je danas i najam sobe u nečijem stanu (što je bilo gotovo nezamislivo 2009.). A mi želimo biti katalizator te promjene.