U posljednje vrijeme sve su češće priče o skraćivanju radnog tjedna s pet na četiri radna dana. Neke kompanije, ali i zemlje već su prihvatile takav način rada, dok druge i dalje smatraju kako takav način rada nije učinkovit. Australska marketinška agencija Versa prije godinu dana svojim je zaposlenicima uvela slobodnu srijedu.
Tiffany Schrauwen jedna je od zaposlenica ove kompanije, koja je pri dolasku u tvrtku bila skeptična oko takvog načina rada: - S obzirom da radim kao projekt menadžerica, nisam vjerovala da je takav način poslovanja moguć. Bojala sam se da ću morati raditi od kuće, ali sada vidim da to nije tako. Ponekad nešto moram odraditi od kuće kada nas pritišću rokovi, ali u većini slučajeva, sav posao odradim ranije i tada uistinu imam tu sredinu tjedna slobodnu, pojašnjava Schrauwen
S ovakvim načinom rada agencija je započela u srpnju prošle godine, a kako ističe izvršna direktorica Kath Blackham, prihodi kompanije porasli su za 46 posto, dok je dobit gotovo utrostručena, piše BBC.
- Ako se ovakav koncept pokazao uspješan u jednoj industriji kao što je marketing, ne vidim razlog zašto se ne bi mogla primjenjivati i drugdje. Na ovaj način radnici dobiju mali predah od cijelog tjedna, mogu ostati kod kuće, biti s djecom, izležavati se na kauču ili jednostavno uživati – ističe Blackham.
Zašto baš srijeda?
Prema istraživanjima stručnjaka, srijeda je najneproduktivniji dan u tjednu. Radnici su već izmoreni od ponedjeljka i utorka, a u srijedu već razmišljaju što će raditi za vikend. Slobodan dan u sredini tjedna omogućava da se zaposlenici 'napune baterije' i na posao se vrate odmorni, čime se povećava i njihova produktivnost.
Takva radna politika nije ništa novo
Naime, četiri radna dana nisu otkriće modernog doba. Ovu praksu prvi je 1926. godine uveo Henry Ford, osnivač automobilske kompanije Ford Motor, koji je već tada smatrao kako će manji broj radnih dana uroditi većom produktivnošću. S druge pak strane ekonomist John Maynard Keynes smatrao je kako bi se broj radnih sati trebao smanjiti na 15.
Danas, gotovo 100 godina kasnije, brojne kompanije diljem svijeta uvode manji broj radnih sati. Neki su i dalje zadržali model pet radnih dana, ali su radni dan skratili na četiri ili šest sati dok su se drugi ipak odlučili za model četiri radna dana. Ova poslovna politika najzastupljenija je u Velikoj Britaniji, Švicarskoj i skandinavskim zemljama.