SERIJAL OMOGUĆUJE HDZ

Kralj rajčica: Uz EU novac udvostručili smo proizvodnju, a uz mjere očuvali radna mjesta

Zvonimir Belić, direktor tvrtke Rajska
 Marko Todorov / Cropix

Oni su omiljeni i najveći, a žele postati i najmoderniji proizvođač rajčica. Planiraju digitalizirati sve sustave i to sredstvima iz Fonda za oporavak EU.

U naselju Kerestinec, samo petnaestak kilometara udaljenom od srca Zagreba, nalazi se pravi mali raj za sve koji uživaju u bogatom okusu hrvatskih rajčica. Upravo onom koji neodoljivo podsjeća na ljetne praznike u djetinjstvu. Na toj se lokaciji smjestio čak pet hektara velik, impozantan staklenik Rajske; najvećeg hrvatskog proizvođača manjih sorti rajčica, čiji se proizvodi mogu pronaći na policama svih većih maloprodajnih dućana u Hrvatskoj, ali od nedavno i u Sloveniji te Srbiji.

Zahvaljujući hidroponskom uzgoju kojim se biljka, umjesto u zemlju, sadi u teglu ili vreću s kompostom, pogon neodoljivo podsjeća na Biblijski rajski vrt. U moru visećih plodova, od čijih opojnih mirisa rastu zazubice, mogu se raspoznati cherry, shake, cocktail i maxi cocktail rajčice, koje zahvaljujući tome što se proizvode bez pesticida i herbicida, cijele godine imaju isti okus i miris. Dodana je to vrijednost za koju je kompanija bila spremna izdvojiti i kunu više kako bi dobila potrebnu licencu, a zbog čega se njihovi proizvodi na tržištu izdvajaju po aromatičnosti, okusu i sočnosti.

Iza brenda Rajska, donedavne Zarja grupe, stoji Zvonimir Belić, vlasnik i direktor kompanije koja se proizvodnjom voća i povrća bavi već 20 godina.

Sve je počelo krajem 1990-tih, kada je osim rajčica sadio i jagode te krastavce, ali se vremenom specijalizirao samo za rajčice sorte grapolo. Godine 2009. izgradili su staklenik za posebne vrste cherry i cocktail rajčica, a krajem prošle godine svoju su proizvodnju zahvaljujući sredstvima iz fondova EU i potpori Hrvatske banke za obnovu i razvoj povećali za čak 100 posto.
- Čekali smo tu priliku gotovo sedam godina, zato što poljoprivrednici koji se bave stakleničkom proizvodnjom prije nisu mogli aplicirati za korištenje fondova EU zbog čega je naša tvrtka stagnirala i nije se mogla razvijati. Bila je to velika kočnica hrvatskoj poljoprivredi – govori nam je Belić dok hodamo njegovim staklenikom i dodaje: 'Srećom, agoniji je presudila čvrsta odluka Vlade kojom su se deblokirala raspoloživa bespovratna sredstva za poljoprivredu'.

Sredstvima EU fondova u dva su ciklusa modernizirali staklenike, a danas je veliki dio proizvodnje digitaliziran. Kompanija je 2019. završila porastom prihoda na oko 28,5 milijuna kuna, od čega je dobit bila gotovo 3 milijuna kuna. Godišnje su proizvodili oko 3 milijuna rajčica, koje su osim na police hrvatskih dućana plasirali i na tržište susjednih zemalja što im je činilo 25 posto ukupnog prometa. S obzirom na to da su prošle godine udvostručili svoju proizvodnju i proizvode počeli izvoziti i u Srbiju, očekivali su da će i 2020. nastaviti rast.

No, kao i većini kompanija u svijetu, sve planove zaustavila je svjetska pandemija! Preko noći sve se promijenilo.
- Udarac smo osjetili na samome početku pandemije, zato što se uvođenje restriktivnih mjera preklopilo s početkom našeg proizvodnog ciklusa. Nama je prvi prinos rajčica upravo sredinom ožujka, pa smo samo tijekom prvih deset dana provođenja epidemioloških mjera osjetili toliki pad prometa da smo bili primorani baciti robu u vrijednosti od pola milijuna kuna! - ispričao nam je Belić, dodavši da je svemu presudilo skraćeno radno vrijeme trgovina i ograničeni broj ljudi u zatvorenim prostorima.
- U tom je periodu u trgovine dnevno ušlo onoliko ljudi koliko je u normalnim okolnostima ulazilo tijekom jednoga sata – govori, objašnjavajući da se tržište ubrzo samo reguliralo jer se zbog obustave uvoza nedostatak robe kompenzirao domaćim proizvodima, a njegova je kompanija bila spremna u kratkom roku popuniti vakuum koji je nastao na hrvatskom tržištu voća i povrća.

Suočeni s padom prihoda odmah su aplicirali za sredstva Vlade za očuvanje radnih mjesta, a odobreno im je 280.000 kuna pomoći za svih 90 radnika od kojih niti jedan, zahvaljujući toj financijskoj injekciji, nije ostao bez posla.
- Vladina reakcija bila je brza i konkretna. Mjere koje su nam ponuđene bile su dobre i omogućili su nam ne samo očuvanje radna mjesta, već i olakšanje daljnjeg rada - kaže Belić i ističe da je ova kriza još jednom pokazala važnost domaće poljoprivredne proizvodnje.

- Od buduće vlade očekujemo nastavak smjera kojim je krenula aktualna vlada. No, željeli bismo više sudjelovati za stolom za kojim se odlučuje o EU sredstvima jer smatramo da bi natječaje trebalo dodatno prilagoditi potrebama malih i srednjih poduzetnika u poljoprivredi. To smatramo ključnim za razvoj proizvodnje tvrtki poput naše i vjerujemo kako je to jedini ispravan put koji može rezultirati napretkom u poljoprivredi. – upozorava Belić.

U Hrvatsku bi uskoro trebao stići novi paket EU mjera: Planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija za Hrvatsku je iz Fonda za oporavak predviđeno novih 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom koronavirusa. Od toga, 7,365 milijardi eura bit će bespovratna sredstva, a 2,648 milijardi eura povoljni krediti. Bespovratna sredstva ići će uobičajenom metodom kao i dosad projekti EU fondova, a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno. Uz to, Hrvatska bi mogla računati na barem još 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. To podrazumijeva fondove, prije svega kohezijske koji su i dosad bili zamašnjak rasta u našoj zemlji.

Ta bi sredstva mogla imati značajan utjecaj na daljnji rast omiljene Rajske. – Naš sljedeći cilj je optimizacija i digitalizacija svih naših sustava – poručuje Belić. Tako bi Rajska, uz nova EU sredstva, postala ne samo najveći nego i najmoderniji hrvatski proizvođač rajčica.

Nisu otpustili niti jednog radnika

Na krilima dobrih poslovnih rezultata, javila se povećana potreba za novim zaposlenicima. Da im nedostaje radne snage u Rajskoj su primijetili još 2016., a kada svoje kapacitete više nisu mogli zadovoljiti domaćim zaposlenicima angažirali su dvadesetak radnika iz Indije i Nepala. Jedna od njih je i Nazrin Timappur, koja u pogonu radi već godinu dana.

- Zadužena sam za obrađivanje sadnica. Jako sam zadovoljna - rekla nam je Nazrin koja je u Svetu Nedelju došla iz daleke Goe u Indiji. Belić smatra da je to budućnost i drugih hrvatskih poduzeća.
- Radna snaga iz naše regije u najvećoj je mjeri fokusirana na zemlje EU zbog čega se bazen mogućih zaposlenika ispraznio - objasnio je. Plaće radnicima Rajske lani su narasle za 8 posto, a zahvaljujući gospodarskim mjerama ni u pandemiji nisu otpustili niti jednog radnika, niti su morali rezati plaće.

NAJDETALJNIJI VODIČ ZA TVRTKE: Kako osigurati sigurnu budućnost za svoje zaposlenike

1. NEXT GENERATION EU: 20 MILIJARDI EURA HRVATSKOJ

EU PRORAČUN: Hrvatska dobiva 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. To podrazumijeva fondove, prije svega kohezijske koji su i dosad bili zamašnjak rasta u našoj zemlji.

FOND ZA OPORAVAK: Hrvatska dobiva 7.3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 2.65 milijarde eura zajmova. Sredstva su namijenjena za modernizaciju gospodarstva kako bi postalo otpornije na krize poput COVID-19. Uvjeti korištenja sredstava iz fonda za oporavak, nazvanog Next Generation EU bit će slični korištenju sredstava iz proračuna EU:

Države članice trebat će osmisliti svoj investicijski i reformski program koji mora biti na tragu prioriteta koje je EU postavila, poput zelene i digitalne tranzicije.

Programi moraju biti kompatibilni s ciljevima Europskog semestra te klimatskim i energetskim ciljevima. Novac se može početi isplaćivati kada se programi dogovore s Komisijom i kada prođu postupak usvajanja.

Na raspolaganju će biti i program ReactEU, kao dodatak kohezijskoj omotnici te programu za pravedni oporavak, ruralni razvoj i mehanizam za pravednu tranziciju.


2. NACIONALNE GOSPODARSKE MJERE COVID-19

Mjera za očuvanje radnih mjesta (za lipanj 2020.)

ZA KOGA: Za firme s padom prihoda od najmanje 50% u svibnju 2020. u odnosu na svibanj 2019.

INDUSTRIJE: Za trgovačka društva, obrte, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, prijevozu i skladištenju, pružanju smještaja i usluživanju hrane i pića, ostalim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, kreativnim, umjetničkim i zabavnim djelatnostima i organizatorima kulturnih, poslovnih i sportskih događaja, sajmova i vjenčanja uz popratne djelatnosti

KOLIKO: Iznos mjere do 4.000 kuna po zaposleniku

KADA: Zahtjev je potrebno poslati HZZ-u do 30. lipnja 2020.

Moratorij na postojeće obveze

ZA KOGA: Za sve korisnike izravno odobrenih HBOR kredita omogućen je moratorij u trajanju od 3 mjeseca za sve obveze dospjele nakon 29. veljače 2020. Za sve korisnike HBOR kredita odobrenih putem poslovne banke omogućen je moratorij po zahtjevu putem poslovne banke

Reprogramiranje kreditnih obaveza

ZA KOGA: Za sve korisnike HBOR kredita omogućeno je reprogramiranje postojećih kreditnih obaveza prema dogovoru

Novi krediti za likvidnost

ZA KOGA: Poduzetnicima HBOR odobrava nove kredite za likvidnost putem poslovnih banaka, dok malim i srednjim poduzetnicima u turističkim djelatnostima kredite odobrava izravno

KOLIKO: Krediti se izdaju za iznose veće od 100.000 kuna

ROK OTPLATE: Do 3 godine uz poček do 12 mjeseci

COVID-19 krediti

ZA KOGA: Za mikro, male i srednje poduzetnike HAMAG BICRO daje kredite po kamati od 0.25%

KOLIKO: Iznos do 750.000 kuna

ROK OTPLATE: Do 5 godina uz poček do 12 mjeseci

Mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj

ZA KOGA: Za mikro i male poduzetnike u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru HAMAG BICRO daje kredite po kamati od 0.5%

KOLIKO: U iznosu do 25.000 eura

ROK OTPLATE: Rok otplate do 3 godine uz poček do 12 mjeseci


3. POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE (HZZ)

Potpora za zapošljavanje

ZA KOGA: Za zapošljavanje nezaposlenih

KOLIKO: Sufinanciranje do 50% bruto II plaće ili 75% za osobe s invaliditetom

KADA: U trajanju od 12 mjeseci

Potpora za samozapošljavanje

ZA KOGA: Za pokretanje vlastitog poslovanja među nezaposlenima i za širenje postojećeg poslovanja korisnika iste potpore

KOLIKO: Iznos mjere do 100.000 kuna za samozapošljavanje i do 55.000 kuna za širenje poslovanja

KADA: U trajanju od 12 mjeseci

Potpora za usavršavanje

ZA KOGA: Za daljnje obrazovanje novozaposlenih ili zaposlenih osoba s ciljem očuvanja radnih mjesta

KOLIKO: Sufinanciranje do 70% prihvatljivih troškova s najvećim iznosom po zaposleniku od 18.000 kuna

KADA: U trajanju do 6 mjeseci

Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo

ZA KOGA: Za firme u realnom i javnom sektoru

KOLIKO: Iznos mjere za realni sektor u vrijednosti od 50% godišnje bruto II plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom

KADA: U trajanju od 12 mjeseci

Mjera osposobljavanja na radnom mjestu

TRAJANJE: U trajanju od 6 mjeseci

KOLIKO:

1. Osposobljavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja potvrde poslodavca: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 1.500 kuna za poslodavca za troškove mentorstva

2. Osposobljavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja javne isprave o osposobljenosti: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove teorijske nastave u obrazovnoj ustanovi i polaganja ispita osposobljenosti, do 1.500 kuna za troškove mentorstva i dodatno pokriće troškova liječničkog pregleda

3. Osposobljavanje/usavršavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja potvrde poduzetnike potporne institucije (poduzetnički inkubatori i razvojne agencije): iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove osposobljavanja u poduzetničkoj potpornoj instituciji

4. Osposobljavanje na radnom mjestu hrvatskih povratnika/useljenika iz hrvatskog iseljeništva: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove teorijske nastave u obrazovnoj ustanovi i polaganja ispita osposobljenosti, do 1.500 kuna za troškove mentorstva, dodatno pokriće troškova liječničkog pregleda, uplata obveznih doprinosa zdravstvenog osiguranja te pokriće troškova prijevoda i priznanja inozemne svjedodžbe ili diplome

Potpora za obrazovanje zaposlenih

ZA KOGA: Za povećanje konkurentnosti i stručnosti zaposlenih osoba

KOLIKO: Iznos od 100% troškova obrazovanja za obrazovnu ustanovu uz troškove liječničkih pregleda

KADA: U trajanju od 6 mjeseci


Izvori: Hrvatski zavod za zapošljavanje /HZZ; Hrvatska banka za obnovu i razvoj /HBOR; Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije I investicije /HAMAG-BICRO

Moja Hrvatska

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2023 10:12