Kako ne bi ostali bez svojih najboljih sezonskih radnika, a i kako bi ti isti radnici i sljedeće sezone imali zagarantirano radno mjesto, velik se broj poslodavaca i njihovih zaposlenika odlučuje za tzv. stalne sezonce.
Lani je, primjerice, stalne sezonce činilo čak 5769 radnika, što je okvirna populacija Biograda na Moru, a ove se godine radnoj snazi obuhvaćenoj tom mjerom pridružilo još 2114 ljudi.
Jedini uvjet
Uz pomoć te mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) sezonski radnici, koji zbog prirode posla dio godine nemaju osiguranu plaću ni kontinuitet mirovinskog osiguranja, ipak primaju dio svoje plaće te im, što je njima najbitnije, teče staž. Stalni sezonci primaju najviše 70 posto prosječne hrvatske plaće tijekom prva tri mjeseca nakon kraja sezone, odnosno maksimalno oko 4500 kuna, te 35 posto preostala tri mjeseca, što je otprilike 2250 kuna. Jedini je uvjet da su korisnici mjere najmanje šest mjeseci zaposleni kod istog poslodavca te kod njega moraju odraditi još barem jednu sezonu kasnije, s čime sami sezonci, prema vlastitom priznanju, nemaju nikakav problem. Dapače, taj im uvjet pruža sigurnost da će i iduće godine biti zaposleni. U slučaju da radnik ne prihvati posao sljedeće sezone, dužan je vratiti uplaćene doprinose iz produljenog osiguranja, a poslodavcima je uvjet da mjeru mogu koristiti za onaj broj stalnih sezonaca koliko imaju zaposlenih na neodređeno vrijeme.
S obzirom na to da se muče s pronalaskom radne snage, od hotelijera doznajemo da pozdravljaju sve postavljene uvjete dok god imaju garanciju da će im se sezonci vratiti i dogodine.
Ugovor
- Cilj nam je zadržati sezonske radnike, kojih je otprilike 60 posto u našem koncernu, pa im ponudimo ugovor o radu za stalne sezonske poslove - ispričala nam je Radha Milinković, voditeljica selekcije u odjelu ljudskih potencijala u Bluesun Hotelima, koji zapošljavaju 110 stalnih sezonaca.
U samo godinu dana, koliko je prošlo otkad su implementirali tu mjeru, interes za takvim ugovorom je porastao. No, uzimajući u obzir da poslodavac koji je korisnik ove mjere godišnje mora na neodređeno zaposliti 20 posto svojih stalnih sezonaca, rast interesa među radnicima zapravo ne iznenađuje.
- Benefiti korištenja ove mjere su brojni i sezonski su radnici to i prepoznali. Korisnici ove mjere imaju stabilne prihode tijekom zimskih mjeseci te osigurano radno mjesto sljedeće sezone, a stalni su sezonci kod nas i prioritet u dobivanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Prema našim podacima, interes za mjeru stalnog sezonca osobito raste kod zaposlenika koji žive blizu destinacija na kojima su naši hoteli i koji su spremni na vrlo intenzivan tempo tijekom sezone te mirnu i osiguranu zimu - rekla je Milinković.
Pet pogodnosti koje ljudima mnogo znače
- naknada tijekom mjeseci u kojima ne traje sezona
- mirovinsko osiguranje
- povećana mogućnost za stalno zaposlenje
- kreditna sposobnost
- sistematski pregled
Poslodavac s najviše stalnih sezonaca u Hrvatskoj je Valamar Riviera. U toj su se kompaniji za stalne sezonce odlučili još 2014., kada su ih imali njih 300, a danas ih je više od 1000, a kako su nam povjerili, nastavit će s njihovim zapošljavanjem. Valamar stalnim sezoncima daje prednost pri zapošljavanju na neodređeno, a prije tri godine pokrenuli su i program Valamar+3, kojim stalnim sezoncima garantiraju zaposlenje najmanje devet mjeseci u iduće tri godine i u njega se uključilo gotovo 500 radnika. Da pojasnimo, za razliku od stalnih sezonaca kojima je zagarantiran posao za jednu sezonu, korisnici Valamarova programa V+3 imaju osigurano radno mjesto za sljedeće tri sezone. Uz to, rade tijekom devet mjeseci, a preostala tri od HZZ-a primaju najviše 4189,50 kuna mjesečno, odnosno 60 posto mjesečne bruto plaće ostvarene tijekom tri mjeseca prije prestanka rada.
Stalni sezonci u Valamaru, s druge strane, prva tri mjeseca primaju 60 posto posljednje tri prosječne bruto plaće čiji iznos ne može biti veći od 4500 kuna neto, a sljedeća tri mjeseca primaju polovicu tog iznosa. U svakom slučaju, zahvaljujući tim programima, svaki drugi zaposlenik u Valamaru ima osigurana cjelogodišnja primanja, rekli su nam u toj hotelijerskoj kompaniji.
Osim primanja i mirovinskog osiguranja te povećane mogućnost ugovora na neodređeno, ono što stalne sezonce dodatno privlači je i zdravstveno osiguranje i sistematski pregled, koje kao korisnici ove mjere dobivaju, te kreditna sposobnost, nešto čime se sezonski radnici inače ne mogu pohvaliti.
Valamar i Bluesun su među 168 hrvatskih poslodavaca koji koriste ovu mjeru aktivne politike zapošljavanja. Očekivano, među njima su najbrojniji upravo poslodavci i radnici iz sektora djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u kojem je, kako saznajemo iz HZZ-a, čak 1756 stalnih sezonaca.
Izmjene zakona
- Najveći broj korisnika ove mjere aktivne politike zapošljavanja srednje je stručne spreme u zanimanjima sobar(ica), konobar(ica), kuhar(ica), kuhinjski radnik te pomoćni kuhar(ica). U prvih šest mjeseci 2019. broj novouključenih osoba u mjeru iznosio je 2114, a u isto vrijeme prethodne godine novouključenih je stalnih sezonaca bilo 1544 - rekli su nam. Ove se godine, zapravo, bilježi rast od visokih 65 posto u odnosu na 2016., nakon koje su mnogi poslodavci strahovali da će mjera izumrijeti.
Prije dvije godine Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, podsjetimo, unijelo je zakonske izmjene kojima je ograničen najviši iznos koji stalni sezonci mogu primiti tijekom mjeseci u kojima ne rade, zbog čega se među poslodavcima rodila bojazan da će se broj korisnika mjere drastično smanjiti. Do samih izmjena došlo je upravo zbog neograničenih naknada koje su iznosile 60 posto bruto plaće zarađene u prethodna tri mjeseca kolika god ona bila te je, prema izračunima Ministarstva, naknada stalnog sezonca 2016. iznosila oko 6400 kuna, a naknada za nezaposlene tada je iznosila nešto više od 1900 kuna.
Ipak, strah se pokazao neopravdanim s obzirom na to da je 2017. u mjeru bilo uključeno ukupno 4233 sezonaca, odnosno gotovo 1500 ljudi više nego godinu prije zakonskih izmjena, a broj korisnika mjere kontinuirano raste.
'Unatoč ugovoru na određeno vrijeme, imam neku sigurnost, što mi je važno jer imam obitelj'
Nakon zakonskih izmjena naknade koju stalni sezonci primaju tijekom mjeseci u kojima ne rade, ona je, zapravo, kako nam je ispričala 40-godišnja Stela Strukar, slična onoj za nezaposlene.
- Naravno da bih htjela stalno zaposlenje, no moja je struka specifična i realna sam po tom pitanju. Kada sam stavila sve opcije na papir, zaključila sam da mi se najviše isplati biti stalni sezonac. Prije sam čak 11 sezona radila u jednom manjem hotelu te sam nakon sezone odlazila na burzu i nikako nisam mogla pronaći posao, a sada sam u više-manje istoj situaciji po pitanju novca, no imam mirovinsko i zagarantiran mi je posao za sljedeću godinu - povjerila nam se sobarica koja već treću sezonu radi u Bluesunovu hotelu u Tučepima, a ovo joj je prva godina u kojoj radi kao stalni sezonac.
Malo dulji staž po tom pitanju ima Antonija Bago, koja u Bluesunu u Brelima radi kao wellness terapeutkinja. Ona se, pak, nada stalnom zaposlenju i to je bio glavni razlog potpisivanja ugovora za stalnog sezonca, a kako nam je rekla, ne odbija je ni mogućnost podizanja kredita koju je kao korisnica mjere dobila.
-Ovako, unatoč ugovoru na određeno, imam neku sigurnost, što mi je važno jer imam obitelj. Uz to, onih pet mjeseci koliko ne traje sezona ipak dobivam dio plaće, kao i božićnicu, a kompanija ima naviku stalnim sezoncima ponuditi stalno zaposlenje, čemu se i nadam - objasnila je 28-godišnja Bago dodavši da joj gusto s novcima postane mjesec dana prije sezone te tada njena obitelj stegne remen.
- Prva dva mjeseca i dalje se lijepo živi, a i sav višak sati odrađen tijekom sezone preraspodijeli se na te mjesece, što svakako olakša situaciju. No, sljedeća tri mjeseca plaća je osjetno manja, pa jedva čekam da počne sezona - rekla nam je.