Razlog za pojavu trenda sve veće popularnosti rada u trgovačkim lancima (posebice one stranog vlasništva) koje je otkrilo novo istraživanje portala Moj posao, nego, primjerice u rastućoj IT industriji, stručnjaci upoznati s tržištem rada vide u različitoj razini znanja i vještina koja su potrebna za obavljanje poslova u ta dva sektora.
- Naime, za IT industriju potrebna je puno veća razina specifičnih znanja te školovanje za tu industriju traje puno duže. Nažalost, postotak Hrvata koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju na najnižoj razini u EU, pa trenutno sukladno Eurostatu svega tri posto Hrvata između 25 i 65 godina sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju - pojasnio je Nebojša Biškup, direktor tvrtke ManpowerGroup za Hrvatsku. Čelnik poznate domaće agencije za zapošljavanje istaknuo je pritom kako je u nordijskim zemljama taj podatak iznosi 30 posto, a u Austriji, primjerice, 15 posto.
- Sukladno tome i broj radnika dostupnih IT industriji jest vrlo nizak jer se Hrvati nakon završenog školovanja ne određuju prema školovanju za rad u IT industriji, bez obzira na činjenicu da su neto plaće u IT industriji u prosjeku četiri puta veće nego u trgovini - rekao nam je Biškup.
Unatoč činjenici da domaća radna snaga želi raditi u trgovačkim lancima, kao i tome da postoji velika potražnja za trgovcima, to nažalost nije dovoljno.
- Povećana je potražnja za radnicima u trgovini, no broj dostupnih kandidata je značajno manji nego prije godinu i više dana. Trend manjka radnika na tržištu ne odnosi se samo na trgovinski sektor, već na opći manjak radnika. Prema našem već iznesenim podatcima u Hrvatskoj trenutno imamo manjak oko 100.000 radnika u svim sektorima što bez revizije imigracijske politike, aktivnih mjera zapošljavanja i značajnog povećanja broja Hrvata koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju neće biti moguće, što će imati utjecaj na rast BDP-a, odnosno na njegovo stagniranje - upozorio je Biškup.