U Europskoj uniji u prošloj je godini bilo više od 8,2 milijuna zaposlenih stručnjaka za informatičko-komunikacijske tehnologije (ICT), znatno više nego pet godina prije, a Hrvatska se našla u skupini zemalja s izrazitijim povećanjem broja i udjela ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, pokazuje izvješće Eurostata.
Od 2011. godine na razini EU-a njihov je broj narastao za više od 1,8 milijuna, na ukupno 8,211 milijun, objavio je u utorak europski statistički ured.
Stručnjaci na ICT području činili su tako u 2016. godini 3,7 posto ukupnog broja zaposlenih u 28-članoj Uniji.
Broj stručnjaka za ICT i njihov udio u ukupnom broju zaposlenih godinama raste u sklopu prilagodbe digitalnom svijetu. Usporedbe radi, njihov je ukupan broj iznosio preko 6,37 milijuna u 2011. i tada činio tri posto u ukupnom broju zaposlenih u Uniji.
Među zemljama EU-a najviše je ICT stručnjaka prošle godine zaposleno u Velikoj Britaniji, njih 1,6 milijuna. Slijede Njemačka s 1,5 milijuna, te Francuska s njih milijun. Na te tri zemlje otpadala je polovina ukupno zaposlenih stručnjaka u tom sektoru u cijeloj EU.
U Hrvatskoj su, prema podacima Eurostata, prošle godine na tim poslovima radile 52,3 tisuće ICT stručnjaka, dok ih je u 2011. bilo 38,8 tisuća. Njihov je udio u ukupnom broju zaposlenih porastao s 2,4 posto u 2011. na 3,3 posto u 2016. godini.
Hrvatska je tako izdvojena u skupinu zemalja s izrazitijim povećanjem ukupnog broja i udjela ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih u usporedbi s 2011. godinom. U toj su skupini još izdvojene Estonija, Francuska, Njemačka, Portugal, Finska, Bugarska i Mađarska, ističe europski statistički ured.
U odnosu na 2011. gotovo sve su zemlje-članice EU-a zabilježile veći ukupan broj i udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, napominje se u izvješću.
Najveći su udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih imale Finska, od 6,6 posto i Švedska, sa 6,3 posto. Slijede Estonija, s 5,3 posto, Velika Britanija, s 5,1 posto, i Nizozemska, s pet posto.
Najmanji udio tih stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih u 2016. zabilježila je Grčka, 1,4 posto. Slijede Rumunjska, s udjelom od dva posto, te Cipar i Latvija, s udjelima od po 2,2 posto.
U promatranom je razdoblju smanjen tek udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih u Luksemburgu i Sloveniji.
ICT stručnjaci velikom većinom muškarci, s visokim kvalifikacijama
Među zaposlenima u tom sektoru prošle su godine još uvijek uvjerljivo prevladavali muškarci, koji su prošle godine na razini EU tako činili više od četiri petine zaposlenih, odnosno 83,3 posto.
Među zemljama EU njihov je udio bio najveći u Slovačkoj, od 90,8 posto. Slijede Češka, s 88,8 posto, Malta, s 88,3 posto, Grčka, s 87,3 posto i Mađarska s 86,9 posto.
Hrvatska je također izdvojena u tu skupinu, s udjelom muškaraca među zaposlenim ICT stručnjacima od 86,7 posto.
S druge strane, njihov je udio bio najmanji u Bugarskoj, od nešto ispod 70 posto, te u Rumunjskoj, 73,7 posto, te u Latviji i Litvi, od po 75,2 posto.
U Eurostatu također napominju da je više od 60 posto zaposlenih u tom sektoru na razini EU u 2016. - njih 61,8 posto - imalo visoke kvalifikacije.
Najveći je udio zaposlenih s visokim kvalifikacijama bio u Irskoj, 82,4 posto. Slijede Litva, sa 80,7 posto, Španjolska, sa 79,1 posto, Francuska sa 78,4 posto i Belgija sa 76,2 posto.
U Hrvatskoj su VKV stručnjaci u 2016. činili 52,5 posto ukupno broja ICT stručnjaka.
Daleko najniži je udio VKV stručnjaka bilježila 2016. godine Italija, 32,8 posto. Slijedi Njemačka sa nešto ispod 50 posto.
Mlađih od 35 godina više od 36 posto
Na razini EU-a u cjelini više od trećine ICT stručnjaka u 2016. bilo je mlađe od 35 godina - njih 36,3 posto, pokazalo je izvješće.
Među zemljama EU najveći je udio zaposlenih ICT stručnjaka u toj dobnoj skupini u 2016. bilježila Malta, 63,1 posto. Slijede Latvija, s 54,1 posto, Poljska, s 53,6 posto i Litva, s 50,2 posto.
U Hrvatskoj je prošle godine 39,8 posto ICT stručnjaka bilo mlađe od 35 godina, pokazuje izvješće Eurostata.
Najmanji je udio te dobne skupine među zaposlenim ICT stručnjacima zabilježen prošle godine u Italiji, 24,5 posto. Slijede Finska, s 28,6 posto, Švedska s 30 posto i Danska s 30,4 posto.