Doktori iz susjedstva u njemačkim bolnicama: 'Nije sve u plaći, ovdje vas šefovi cijene'

Strahinja Bonić (28), budući doktor i specijalizant urologije, trenutno na doktorskom studiju Medicinskog fakulteta u Nišu, spreman je na odlazak u Njemačkoj gdje traži praksu i specijalizaciju, prenosi DW.

- Ovdje trenutno deset doktora čeka mjesto u bolnici i bez posla je. Zato sam položio B2 stupanj njemačkoj jezika i u posljednjim sam pripremam za odlazak. Glavni je razlog plaća i životni standard u Njemačkoj. Specijalizirao bih urologiju pa onda na tom području tražim mjesto u nekoj njemačkoj klinici - govori Strahinja.

Njegova kolegice, Tijana Nikolić, pedijatrica, otišla je iz Srbije u Njemačku prije dvije godine i tamo je odmah dobila posao u bolnici u gradu Leeru, na sjeveru Njemačke.

- Otišla sam u Njemačku zbog bolje financijske situacije, ali i zbog profesionalnog usavršavanja. Bila sam nezadovoljna u Srbiji. Šefovi u Njemačkoj cijene svoje zaposlenike, šalju vas na usavršavanje, sve je plaćeno, samo da ostanete tu i doprinesete radu bolnice. Nijemci cijene rad, predanost i poštenje – govori.

Kako kaže, u Srbiji je bilo obrnuto. Tamo još morate vratiti novac koji je utrošen na specijalizaciju, ako želiš promijeniti posao. U Njemačkoj vlada potpuna sloboda za usavršavanje i sve je plaćeno – od tečajeva, prijevoza i smještaja. Uz to, kaže, plaća koju su joj kao pedijatrici ponudili u Njemačkoj bila je nekoliko puta veća od one u Srbiji.

- Ponekad sam razmišljala, Bože, ostavila sam plaću, obitelj, stan, ali na kraju je sve došlo na svoje i sada sam zadovoljna – govori Tijana.

Prema pisanju DW-a, pet glavnih razloga za iseljavanje među mladim stručnjacima, doktorima, tiče se niske plaće, nezadovoljstva uvjetima rada, previše obveza i odgovornosti za koje nisu nagrađeni, želja da osiguraju veću mirovinu i udobniju starost te potreba za usavršavanjem i napredovanjem.

Zbog ogromnog broja iseljenika MMF je sugerirao Srbiji da donese paket mjera kako bi taj trend bio zaustavljen. Značajan odljev radne snage smanjuje produktivnost i negativno utječe na rast, upozorava MMF. Istovremeno mnoge europske zemlje, pod pritiskom traženje za radnom snagom, uvode propise kojima se potiče doseljavanje radnika.

Srbija je, prema nekim procjenama, izgubila dvanaest milijardi eura ulažući u školovanje znanstvenika i doktora koji su otišli u inozemstvo. Zašto ti ljudi nemaju svoje mjesto u Srbiji? Dio odgovora, prema Zoranu Stojiljkoviću, profesoru na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, treba tražiti u sistemskoj korupciji.

„Korupcija ponižava. Ako ja moram potkupljivati i biti potkupljen, ako ne mogu od svog posla pristojno raditi i živjeti, zašto bih ostao u ovoj zemlji? Mi smo kao u onoj pjesmi o vuku i ovci, anestezirani strahom da drugačije ne može biti. Vjerujemo da samo logika privatnih i stranačkih veza utvrđuje stvar i da se ništa neće promijeniti ni za godinu ni za dvije ni za pet. E, to ljude tjera van", objašnjava Stojiljković i dodaje: „Jedino što ne možemo izvesti van su političari. Njih nitko neće."

-->