INTERNETIZACIJA

Umreženi i ovisni: Gotovo da ne postoji segment našeg života u kojem internet nije uključen

Od samog početka uvođenja interneta u Hrvatskoj broj korisnika stalno raste. Dvije tisuće dvadesete koristilo ga je 78,3 posto Hrvata

Društvene mreže su pretvorile internet u mjesto gdje ljudi doista mogu komunicirati. Osim za pojedince one su i pomoć za tvrtke

 Jody Amiet/AFP

image

30 godina interneta u Hrvatskoj

Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.

Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.

Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.

Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.


Danas ne možemo zamisliti život bez interneta. Gotovo da ne postoji segment našeg života u kojem internet nije uključen, barem rubno. Rad i poslovanje, kreiranje i dijeljenje sadržaja, učenje, igranje, kupovanje, komunikacija s prijateljima koji su na drugom kontinentu, sve te aktivnosti se u današnje doba dešavaju online. Internet je u pedesetak godina korjenito izmijenio naše društvene i poslovne navike.

Prijepori oko starosti svjetskog interneta još se uvijek vode, jer jedni za rođendan interneta uzimaju 1. siječnja 1983., kad je uspostavljena prva komunikacija putem TCP/IP protokola (Transfer Control Protocol/Internetwork Protocol), dok drugi uzimaju datum koji seže daleko u 20. stoljeće, točnije u 1969. godinu kad su znanstvenici iz UCLA uspjeli prenijeti prvu host – to - host poruku.

Možda kao rođendan ipak trebamo uzeti trenutak kad je američka vojska publicirala i omogućila javni uvid u kodove i protokole, jednom riječju dala svijetu pravo na besplatno korištenje rezultata vojnog projekta.

Hrvatski internet u studenome navršava 30 godina od trenutka kad se dogodio spoj hrvatske akademske i istraživačke mreže na svjetsku mrežu - internet.

Bez obzira na točan datum koji bismo uzeli kao rođendan, internet je promijenio naš život u potpunosti. Sa sigurnošću možemo reći da ni jedna tehnologija nije evoluirala toliko u tako malo vremena. Prije samo 10 godina internet je imao dvije milijarde korisnika. Danas je taj broj oko pet milijardi, odnosno gotovo dvije trećine svjetskog stanovništva je na neki način spojeno na internet.

Internet povezuje računala i računalne mreže. Nekada su znanstvenici upotrebljavali računala samo kao pomoć pri rješavanju složenih matematičkih problema, tehničkih simulacija i održavanja velikih baza podataka. Za rad na tim računalima bilo je potrebno specifično znanje i njima su upravljali stručnjaci. Novost je bila ta što su sad za računalima radili „obični“ ljudi.

Prema podacima Svjetske banke 1995. godine u Hrvatskoj je 0,5 posto stanovništva koristilo internet, a za 2020. taj postotak iznosi 78,3. Od samog početka uvođenja interneta u Hrvatskoj broj korisnika stalno raste. Rastu i njihove potrebe, zahtjevi za brzinama, a ono što je prije 10 godina bilo nezamislivo danas je stvarnost.

Internet of Things je prije samo 10 godina bio budućnost interneta, nešto što će se tek razvijati, zamisao u povojima, da bi danas živjeli u svijetu u kojem iz auta na povratku s posla uključujemo klimatizacijski uređaj ili pratimo što radi pas. Internet je evoluirao iz informacijskog servisa do infrastrukture koja ne samo da podupire, kako se u počecima pretpostavljalo, nego je ključan segment našeg života, rada i gospodarstva.

Gotovo paralelno s brojem korisnika razvijali su se i internetski servisi, te se uz Internet of Things, razvija i Internet usluga. U tom procesu razvoja možemo ukratko sumirati da je od samih početaka korištenja interneta kad je bilo moguće spajati se samo modemom i žicom, danas se spajamo bežično, a brzine su gigabitne, analogne modeme zamjenjuje DSL, a optika postaje nešto što sasvim normalno. Povezujemo se na internet bilo gdje u bilo koje vrijeme iako nam je to ranije bilo zaista nezamislivo. GPS na satu, mobilnom telefonu, u autu nešto je sasvim normalno i samorazumljivo.

Od svojih početaka, kada je poslana prva poruka s jednog računala na drugo, internet se koristio ne samo za razmjenu podataka, već i za međusobnu komunikaciju. Paralelno s razvojem interneta razvijali su se i servisi za prijenos poruka, bilo tekstualnih, bilo slikovnih. Rađaju se, u počecima skromno, ali onda sve brže društvene mreže kakve danas znamo.

Društvene mreže su pretvorile internet u mjesto gdje ljudi doista mogu komunicirati. Osim za pojedince one su i pomoć za tvrtke. Javnost može biti pozvana i uključena u razvoj novih tehnologija, dizajn novih proizvoda i usluga ili pomoći u analizi velikih količina podataka.

Kroz godine internet se suočavao i s tehničkim izazovima. Veliki broj korisnika, računala i uređaja trebaju i svoju internetsku adresu, pa tako prvotni sustav adresiranja postaje neadekvatan, te se s IPv4 (Internetski protokol inačica 4) prelazi na IPv6 koji nudi gotovo neograničen broj internetskih adresa. Povećani kapacitet interneta zahtijevaju veće transportne, računalne i spremišne kapacitete, dijelimo ogromne količine podataka i to ne samo kao što je bilo u početku tekstualni, već sve više videa, glazbe, fotografija, što zahtjeva sve više računalne snage i prostora za pohranu, počinju se koristiti servisi u oblaku. Nekad vrlo skupa i rijetko kome dostupna oprema za spajanje na Internet, danas postaje svima lako dostupna i svojim cijenom, ali kompatibilnošću i lakoćom korištenja.

Internet postaje sve više prilagođen korisniku. Alati za pretraživanje, usluge, programi… sve je to prilagođeno za što jednostavnije i brže korištenje, a pristup podacima je brz i jednostavan. Korisnici u svega par koraka stvaraju i prilagođavaju usluge prema svojim željama i potrebama.

Internet je nesiguran medij za razmjenu informacija i predstavlja vrlo pogodno mjesto za razne prijevare, malverzacije, računalne viruse, napade, hakiranja i slično. Korisnici su zabrinuti hakiranjima, krađom identiteta i drugim oblicima cyber kriminala, kao i koncentracijama moći koje utječu na privatnost. Online usluge zahtijevaju sigurne mreže kojima tvrtke, potrošači i građani mogu vjerovati. Osim toga, posebnu pozornost treba posvetiti sigurnosti djece koja surfaju internetom. Sigurnost interneta jedan je od velikih izazova i danas, kao i u samim počecima, te se kontinuirano radi na njegovoj što većoj sigurnosti.

Nastao kao vojni projekt, internet je prije svega je rezultat znanstvenog istraživanja. Znanstvenici su u najvećoj mjeri od njegovih početaka izgrađivali i unaprjeđivali i samu mrežu i njezine servise te načine korištenja. U Hrvatskoj internet se rodio u akademskom okružju i veliki iskoraci povezuju se i rezultat su isključivo znanstvenih istraživanja.

Kad pogledamo trideset godina unatrag od prvoj velikog trenutka kad je 17. studenoga 1992. uspostavljena internetska veza između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Beču, naš se život internetizirao, postali smo umreženi i ovisni o internetu.

Bit će zanimljivo vidjeti u kojem smjeru i na koji način će se internet razvijati dalje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. prosinac 2022 09:45