Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.
Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.
Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.
Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.
Internet nisu samo mreže. U pozadini interneta nalaze se i podatkovni centri, superračunala, niz servisa koji podržavaju rad interneta kao i oni koji podržavaju rad znanstvene i drugih zajednica. Upravo taj pozadinski dio od 1974. godine u Hrvatskoj radi Srce ili punim imenom Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu.
Ivan Marić, ravnatelj Srca kaže da superračunala stoje na raspolaganju akademskoj javnosti i poduzetnicima u okviru IRI projekata.
Dolazak novog superračunala
- Znanstvenici pomoću njih mogu raditi na projektima u raznim područjima, kao što je na primjer strojno učenje, bioinformatika ili računalna kemija, a koja su danas nezamisliva bez korištenja računarstva visokih performansi - kaže Marić.
O kakvim resursima priča, najbolje ukazuje podatak da u studenom u Srce stiže upravo novo superračunalo prvo po snazi u Hrvatskoj - HPE Cray od 1156 TFLOPS-a, što je 1,16 PFLOPS-a. To će ponovo biti najjače superračunalo u Hrvatskoj i prvo petaflopsno računalo u regiji.
Trenutačno, najjače hrvatsko superračunalo je BURA, smještena na Sveučilištu u Rijeci, od 287 TFLOPS-a. Odmah za njom je klaster Isabella, smješten u Srcu, s računalnom snagom od 140 TFLOPS-a.
Marić kaže da je Srce i započelo svoj razvoj kao dom za superračunala. Godine 1974. izgrađen je prvi podatkovni centar u Hrvatskoj. To je današnja zgrada Srca u ulici Josipa Marohnića u Zagrebu i tamo je bilo smješteno i prvo superračunalo u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi - UNIVAC 1110.
- Sredinom listopada 2022. godine smo, kao nastavak te tradicije, svečano obilježili završetak radova na uređenju i mrežnom povezivanju pet modernih podatkovnih centara u četiri grada - Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu - u jedinstvenu cloud infrastrukturu za hrvatsku znanost i gospodarstvo - HR-ZOO - kaže Marić.
Pojašnjava da je riječ o infrastrukturi kojoj je cilj značajno osnažiti i nadograditi kapaciteti postojeće e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Pet novih podatkovnih centara zajedno imaju površinu od 2679 kvadrata. Raspolagat će s 11.000 procesora i 1800 virtualnih poslužitelja.
Novi dom za podatke
Najmoderniji podatkovni centar je na kampusu Borongaj u Zagrebu. Izgrađen je po Tier 2 standardu i zauzima 1317 kvadrata. Taj se sustav dalje proširuje, a kroz HR-ZOO računski kapaciteti u Hrvatskoj porasli su za 18 puta.
- Kroz HR-ZOO naši korisnici imaju na raspolaganju i uslugu takozvanog elastičnog računanja u oblaku koje omogućava rješavanje velikog broja zadataka u zadanom vremenu, a ne manje važno, time se ostvaruju uštede zbog korištenja zajedničke nacionalne infrastrukture - ističe Marić.
Srce je kroz novu infrastrukturu u mogućnosti ponuditi ne samo računske kapacitete već i postati dom za podatke hrvatskih znanstvenika.
- Srce trenutno udomljuje više od 750 virtualnih poslužitelja, a nova infrastruktura će omogućiti udomljavanje 1800 virtualnih poslužitelja u punoj redundanciji. Preko stotinu ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja koristi ove resurse i očekujemo da će taj broj puštanjem u rad nove infrastrukture i znatno porasti - kaže Marić.
Prilika za poduzeća
Dodaje da što se gospodarstva, naročito malih i srednjih poduzeća tiče, rade na nizu projekata i inicijativa. Među inima, tu je inicijativa Zajedničkog poduzeća za europsko računarstvo visokih performansi i u sklopu kojeg je uspostavljen Hrvatski centar kompetencija za računarstvo visokih performansi kao središnje mjesto u Hrvatskoj na kojem znanstvena zajednica, gospodarstvo i javna uprava mogu dobiti podršku iz područja računarstva visokih performansi. Nadalje, tu je i projekt CROBOHUB++ kojem je cilj uspostaviti mrežu europskih centara za digitalne inovacije te tako pomoći u digitalnoj i zelenoj transformaciji.
Usto, u Srcu se nalazi i središnja točka za razmjenu internetskog prometa u Hrvatskoj - Croatian Internet Exchange.
Čuvar nacionalne sigurnosti
- CIX je osnovan je u Srcu 2000. godine i omogućava racionalniju uporabu prijenosnih kapaciteta, povećava sigurnost internetskog prometa i povećava ukupnu kvalitetu interneta u Hrvatskoj - kaže Marić.
CIX je ključna točka hrvatskog interneta, jer omogućuje da osjetljivi nacionalni internetski promet od jednog do drugog korisnika ide u cijelosti unutar Hrvatske.
Iako se čini logično da internetski promet ide najkraćim linijama to najčešće nije tako, jer korisnici koriste različite operatere a operateri međusobno imaju različite komercijalne uvjete za razmjenu internetskog prometa. Zato prije nije bilo neuobičajeno da internetski promet od jednog korisnika u Zagrebu koji je na operateru A do drugog korisnika u Zagrebu koji je na operateru B ide, primjerice, preko Frankfurta. Tako je nekad išlo mnogo toga pa čak i e-mailovi.
Danas, pogotovo, kad je u pitanju internetski promet koji se razmjenjuje s državnim institucijama, zbog nacionalne sigurnosti, mora ići preko CIX-a. Država zbog nacionalne sigurnosti to čak propisuje u javnim natječajima.
Milijun puta veći promet
- Od uspostave, CIX bilježi kontinuiran rast prenesenog prometa i rast broja članica pa je tako od 2003 do danas promet povećan za više od milijun puta, a broj partnera je narastao s inicijalnih šest članica na današnjih četrdesetak članica - kaže Marić.
Kako bi podržao takav rast prometa članice se na CIX spajaju brzinama od 100 Gbit/s.
- U posljednje dvije godine ukupna količina prometa kroz infrastrukturu CIX-a narasla je za 125 posto, a vršni mrežni promet dosegnuo je 125 Gbit/s - kaže Marić.
Srce je bilo uključeno i u razvoj lokalnih računalnih mreža studentskih domova – StuDOM. Projekt je započeo 2003. godine, a dovršen 2007. godine.
Studentima donijeli optiku
- Hrvatska je time postala prva država na ovim prostorima koja je uspjela povezati sve javne studentske domove optičkom vezom. Usporedbe radi, tada je u Hrvatskoj standardna veza na internet bio ADSL - kaže Marić.
Navodi da su studentima još prije 15-tak godina omogućili brzine od 100 Mbit/s i 1 Gbit/s, i to iz 11.000 soba. Marić naglašava da su upravljanje tom infrastrukturom od 2020. preuzeli sami studentski domovi, ali da su u Srcu itekako ponosni na njegovu realizaciju.
- Poslovanje Srca organizirano je u više od 50 različitih poslovnih aktivnosti s ciljem pružanja brojnih digitalnih usluga, pouzdanih informacijskih sustava te provođenjem inovativnih nacionalnih međunarodnih projekata te inicijativa koje doprinose digitalnoj transformaciji sustava znanosti i obrazovanja - kaže Marić.
Navodi da u Srcu trenutačno radi više od 160 zaposlenika u uredima na tri lokacije u Zagrebu.
Dodaje da su, uz superračunala, CIX i StuDOM, razvili brojne informacijske sustave koji omogućavaju digitalizaciju poslovnih procesa te omogućavaju informirano donošenje odluka na temelju podataka u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
Tako je Srce, primjerice, radilo na Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU), koji koristi 114 visokih učilišta, i više od 140.000 studenata. Zatim su napravili Informacijski sustav studentskih prava (ISSP) koji sadrži podatke o više od 145.000 studenata te završavaju Informacijski sustav znanosti Republike Hrvatske (CroRIS) koji će sadržavati sve informacije o hrvatskoj znanosti na jednom mjestu.
- Predvodnik smo inicijativa za otvorenu znanost i otvoreno obrazovanje pa se tako na našem Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčku trenutno nalazi 529 časopisa s više od 265 tisuća radova u otvorenom pristupu - kaže Marić.
Dodaje da Srce upravlja platformom digitalnih akademskih arhiva i repozitorija Dabar koja omogućava ustanovama sigurno i dugotrajno čuvanje ali i dijeljenje njihove digitalne imovine.
Otvorena znanost i otvoreno obrazovanje
- U Dabru je dosad objavljeno više od 200.000 digitalnih objekata od kojih je samo 48 posto u otvorenom pristupu, s čime ni mi ni zajednica nismo sretni, ali čak 157 ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja koristi taj sustav za sigurno čuvanje svoje digitalne imovine - kaže Marić.
Pojašnjava da Srce vrlo važnu ulogu Srce ima i u digitalnom obrazovanju i to u obliku obrazovnih programa Srca kojima pomažemo korisnicima u uporabi digitalnih usluga i resursa iz kataloga usluga Srca ali i svima zainteresiranim razvoj njihovih digitalnih vještina te napredne podrške koju nastavnicima, studentima i ustanovama pružamo već 15 godina kroz Centar za e-učenje Srca. Njihovi stručnjaci u okviru tog centra održavaju i nadograđuju sustav za e-učenje Merlin koji pokriva 90 posto javnih visokih učilišta u Hrvatskoj.
- U tom sustavu u okviru akademske godine nalazi se preko 30 tisuća e-kolegija u koje je uključeno 10-ak tisuća nastavnika i više od 90 tisuća studenata - kaže Marić.
Pandan Googleovom loginu za hrvatsku znanost
U Srcu se nalazi i sustav elektroničkih identiteta, svojevrsni Google login za hrvatsku znanost, zvan AAI@EduHr, razvijen u Hrvatskoj. Sustav omogućuje autentikaciju i autorizaciju znanstvenika, studenata, učenika i profesora.
- Taj elektronički identitet ima i veliku važnost u omogućavanju mobilnosti studenata i nastavnika. Trenutno su u sustavu ukupno 233 matične ustanove i 952.202 elektronička identiteta. Elektronički identitet a omogućava korisnicima pristup za više od 900 različitih digitalnih usluga među kojima su i neke od usluga u sustavu e-Građani i eduroam te više od 3.400 internacionalnih usluga diljem svijeta putem globalnog sustava za povezivanje federacija elektroničkih identiteta eduGAIN - zaključuje Marić.