DIGITALNO BOJNO POLJE

Bijeli protiv crnih šešira: Ove zanimljive činjenice o hakerima vjerojatno niste znali

Što se tiče hakerskog igrališta, daleko najzanimljivije je ono koje nije vidljivo svakome tko surfa internetom - dark web

Hakere možemo podijeliti i prema motivaciji i vještinama na hakere samoubojice, script kiddiese, kibernetičke teroriste, haktiviste i državno sponzorirane skupine

 Volodymyr Melnyk/Panthermedia/Profimedia

image

30 godina interneta u Hrvatskoj

Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.

Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.

Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.

Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.


Pojam hakera danas je poprimio negativno značenje, no to nije posve ispravno. Jedna od definicija hakera jest da je to osoba koja uživa u intelektualnom izazovu u kojemu se na kreativan način zaobilaze određena ograničenja nekog programa ili sustava, ne nužno računalnog. Jednim od prvih modernih hakera smatra se Alan Turing koji je zajedno sa svojim timom razvio elektro-mehanički uređaj, koji je u kombinaciji s kriptoanalizom, no i određenom dozom ljudske greške, uvelike utjecao na ishode Drugoga svjetskog rata tako što je dešifrirao njemačke poruke šifrirane strojem Enigma.

Danas, kibernetički prostor s jedne strane "čuvaju" stručnjaci kibernetičke sigurnosti, a s druge „tamnije“ strane napadaju tzv. akteri ili hakeri. Ovisno o vrsti napadača, razlozi, motivacija i ciljevi kibernetičkih napada su različiti. Tako su neke od najčešćih motivacija i ciljeva novčana dobit, povjerljive i osobne informacije, znatiželja, politika ili dokazivanje.

Ovisno o tome pripadaju li dobroj ili lošoj strani interneta, hakeri se mogu podijeliti na hakere bijelog šešira (eng. white hat hacker), hakere sivog šešira (eng. grey hat hacker) i hakere crnog šešira (eng. black hat hacker). Hakeri bijelog šešira su oni koji pripadaju dobroj strani, najčešće poznati i kao etički hakeri, odnosno pentesteri. Oni rade na provjerama ranjivosti i općenito sigurnosti nekog računalnog sustava ili mreže, pod ugovorom i u dogovoru s tvrtkom čiju sigurnost testiraju. Hakeri crnog šešira su oni na lošoj strani, koji upadaju u računalni sustav ili mrežu kako bi ostvarili novčanu dobit, ukrali osjetljive podatke ili zarazili sustav, odnosno mrežu. Hakeri sivog šešira su u nekom međuprostoru dobre i loše strane, a uglavnom traže ranjivosti u sustavima, bez ugovora i prijete tvrtkama da će ih prodati ako ih ne zakrpaju.

Osim toga, hakere možemo podijeliti i prema motivaciji i vještinama na hakere samoubojice, script kiddiese, kibernetičke teroriste, haktiviste i državno sponzorirane skupine. Hakeri samoubojice upadaju u računalni sustav ili mrežu te namjerno ostavljaju tragove kako bi bili uhvaćeni. Script kiddies su skupina hakera koji nemaju dovoljno znanja i vještina u kibernetičkoj sigurnosti te koriste već gotove, izrađene skripte i programe koje su pronašli na internetu, kako bi upali u sustav ili mrežu. Kibernetički teroristi izazivaju strah i nelagodu među građanima, a najveća su prijetnja kibernetičkoj sigurnosti države. Haktivisti napadaju računalne sustave ili mrežu iz politički ili društveno motiviranog razloga, a najpoznatiji primjer haktivizma prepoznaje se u djelima skupine Anonymous.

Državno sponzorirane hakerske skupine su dobro financirane skupine koje se koriste u složenim I preciznim napadima, a motivirane su političkim, ekonomskim, tehnološkim i vojnim ciljevima. Uglavnom napadaju organizacije iz sektora nacionalne obrane, proizvodnje ili financijskog sektora, koje obrađuju vrijedne podatke (npr. intelektualno vlasništvo, vojne planove i druge podatke vrijedne za državu ili veliku organizaciju)​. Koriste se naprednim tehnikama i metodama napada kao što su “zero-day” ranjivosti ili socijalni inženjering.

Što se tiče hakerskog igrališta, daleko najzanimljivije je ono koje nije vidljivo svakome tko surfa internetom. Dark web je skriveni dio WWW-a (World Wide Web) kojem se pristupa putem određenih softvera, konfiguracija i autorizacija. Najveća razlika u odnosu sa “klasičnu” svjetsku mrežu kojoj svi pristupamo jesu anonimna (kriptirana) komunikacija (skrivena identifikacija i lokacija) te neindeksiranost od strane mrežnih pretraživača (nećete ih pronaći guglanjem, op.a.). Dark web je zapravo tek manji dio nečega što nazivamo deep webom (eng. duboka mreža) i sastoji se od manjih P2P mreža (peer-to-peer, koncept direktnog umrežavanja računala bez poslužitelja/posrednika), ali i onih većih poput TOR-a. Zbog opisanih značajki, dark web se koristi kao platforma za mnogobrojne ilegalne radnje poput pornografije, terorizma i crnog tržišta (droga, oružje, povjerljivi podaci – ransomware). Pojavom kriptovaluta kupovina i prodaja dobara na dark webu postala je još anonimnija. Zagovaratelji dark weba ga brane da promiče društvene slobode poput slobode govora, privatnosti i anonimnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. prosinac 2022 14:58