Dostava pisama i paketa usluga je koju u pravilu uzimamo zdravo za gotovo, kao i ostale svakodnevne aktivnosti kojima smo oduvijek okruženi. No, jeste li se ikada pitali koliko je stara poštanska usluga i proces dostave pošiljke? Ta dugovječna usluga zahvaljujući kojoj možemo danas primati pakete s drugog kraja planete stara je oko 4000 godina! Točnije, toliko je star jedan od najpoznatijih zapisa o postojanju razvijene glasničke službe u Egiptu. Prema legendi, Sumerani su prvi imali izgrađene puteve za prijenos vijesti, a Rimljani su, nakon zauzimanja Egipta 30. g. prije Krista, usavršili postojeću glasničku službu, spojili je sa svojom postojećom i stvorili najveću i najučinkovitiju prometnu i glasničku organizaciju - Cursus publicus. Baš kao što danas na poštanski promet utječu nove tehnologije tako su na pojavu javnog poštanskog prometa u Europi utjecala velika zemljopisna otkrića, otkriće kompasa i novih zemalja. Ako bismo trebali izdvojiti najznačajniju državu u stvaranju javnog poštanskog prometa u Europi, to je svakako država Njemačkog carstva cara Maksimilijana I. (1459. - 1519.). Ove povijesne crtice najbolje dočaravaju dugovječnost poštanske usluge, ali i služe kao najbolji prilog činjenici da je povezanost jedna od najjačih ljudskih potreba.
Kupovne navike
Pošta je kroz stoljeća, koja su nosila velike društvene, civilizacijske i tehnološke promjene, uvijek stvarala bolje i pametnije načine da spaja ljude. Od početnih poštanskih linija u kojima su kuriri pješice prelazili i do 70 kilometara dnevno, preko konjskih zaprega do izuma lokomotive, automobila i zrakoplova, pošta je svaku tehnološku inovaciju prigrlila i iskoristila kako bi još bolje obavljala svoju temeljnu funkciju. U Hrvatskoj je prva nacionalna poštanska uprava osnovana 1848. godine. Kada su poštari te davne 1848. dostavljali rukom napisanu poruku nošenu konjem u drugi grad, sigurno nisu razmišljali kako će 176 godina kasnije te pošiljke biti dostavljane električnim vozilom ili poslane putem paketomata. Danas poštanski sektor gleda u drukčiju blisku budućnost, onu u kojoj dominiraju paketi kao posljedica velikog rast e-trgovine i promjena naših kupovnih navika. Veliki rast paketnog poslovanja jedan je od dva velika izazova između kojih balansira poštanski sektor, a drugi je nužnost očuvanja našeg planeta, odnosno održivo poslovanje. Poštanski operatori još 2008. godine prepoznali su svoju ulogu u naporima svjetske zajednice u smanjenju štetnih utjecaja na okoliš. U okviru Svjetske poštanske korporacije (IPC) te je godine razvijen Environmental Measurement and Monitoring System (EMMS), globalna inicijativa poštanskih operatora koja je osigurala zajedničko mjerenje ugljičnog otiska i uspostavila strukturu izvješćivanja. Sudionici programa na taj su način mogli podijeliti svoje strategije upravljanja ugljikom i okolišem, učinak i postignuća. Ambiciozni ciljevi polučili su i značajne rezultate. Poštanski operatori tako su emisije CO2 smanjili za 35% od 2008., a 38% električne energije koju danas koriste potječe iz obnovljivih izvora energije. U 10 godina udvostručen je i vozni park vozila na alternativni pogon, a njihov udio sada iznosi 26%. Poštanski operatori iz cijelog svijeta tom su se prigodom obvezali na daljnje povećanje broja dostavnih vozila na alternativni pogon s ciljem da taj udio u voznom parku iznosi 50% do 2030. godine.
Dugoročni cilj
Upravo su električna vozila okosnica održivog poslovanja, a njihova raznolikost omogućuje poštanskim operatorima da ih koriste u velikom broju neovisno o vrsti posla ili niši kojom se bave. Danas se na cestama mogu vidjeti kombiji, automobili, mopedi i četverocikli, a svima im je zajednički električni pogon. Rastuće flote električnih vozila zahtijevaju i popratnu infrastrukturu poput punionica za električna vozila, a logističke tvrtke nerijetko razvijaju vlastitu mrežu punionica koje su smještene u sklopu poslovnih objekata. Održivo poslovanje dugoročni je cilj Hrvatske pošte, a kako bi ga ostvarili napravili su već nekoliko krupnih koraka u tom smjeru. Prošle su godine proširili "zeleni" vozni park na 423 električna vozila što ga čini najvećim takvim voznim parkom u Hrvatskoj. Pošta je razvila i vlastitu mrežu punionica za električna vozila koje se nalaze u sklopu sortirnih i dostavnih centara te poslovnih objekata. Dosad su postavili više od 70 punionica koje se nalaze u 18 gradova, od Osijeka do Dubrovnika čime su osigurali preduvjeti za širenje flote električnih vozila diljem Hrvatske.
Nova tehnologija
Tvrtke koje žele dati konkretan doprinos okolišu kroz "zeleno" poslovanje to ne mogu napraviti bez nove tehnologije. Vozila na alternativni pogon, popratna infrastruktura, paketomati te energetski učinkoviti poslovni objekti dio su održivog poslovanja kojeg omogućuje upravo razvoj tehnologije. Baš kao što je pošta kroz povijest u svoje aktivnosti uključila zrakoplove, aute i brodove, tako i danas svoje poslovanje intenzivno nadograđuje automatizacijom i rješenjima koja se temelje na umjetnoj inteligenciji. Primjerice, u Nacionalno skladišno-sortirnom centru Hrvatske pošte u Velikoj Gorici sve pošiljke prolaze kroz stroj za automatsku razradu paketa s kapacitetom do 15.000 pošiljaka u jednom satu koji omogućuje potpunu automatizaciju sortiranja. Na toj se lokaciji testira i nova tehnologija za različite primjene u operativnom poslovanju. Tako su testirane naočale s proširenom stvarnosti u skladištu i rukavice za skeniranje paketa koje radnici Pošte danas aktivno koriste. Budućnost pošte bit će oblikovana promjenama u tehnologiji, potrošačkim navikama, zakonodavstvu, zahtjevima za održivošću i drugim globalnim trendovima. U cjelini, očekuje se da će budućnost pošte biti dinamična, digitalna, održiva i prilagodljiva. Tvrtke će morati ulagati u tehnologiju, inovacije te sklapati nove suradnje kako bi ostale konkurentne i uspješne u izazovnom poslovnom okruženju. Glavni izazov bit će razvoj koji će imati pozitivan učinak ne samo na poslovanje nego i na okoliš. Upravo tehnologija omogućuje nastavak dugovječnosti poštanskog sektora i služi mu kao temelj za održivu budućnost.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom poštom