Istraživanje agencije Improve Research & Analytics, provedeno u lipnju 2025. za Dukatov projekt "Hrana se ne baca", pokazuje kako gotovo dvije trećine građana Hrvatske baca hranu, a više od milijun ljudi to čini redovito. Još je alarmantnije što samo 5 posto građana bacanje hrane prepoznaje kao ozbiljan ekološki i klimatski problem iako ono izravno doprinosi globalnom zatopljenju te klimatskim promjenama i ekstremima.
Bacanje hrane nije samo pitanje osobne financijske neodgovornosti ili moralne dvojbe - ono ima izravan utjecaj na klimu. Prema procjenama, 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova dolazi upravo od gubitaka hrane i bacanja hrane. Kada hranu bacimo, i ona završi na odlagalištu otpada, u anaerobnom procesu truljenja stvara se metan - staklenički plin koji je čak 25 puta snažniji od ugljičnog dioksida u zagrijavanju atmosfere.
Sustavna i hitna rješenja
Drugim riječima, svaki komad hrane bačen u smeće znači izgubljene resurse (vodu, energiju, zemljište, ljudski rad..) uložene u njezinu proizvodnju, ali i dodatni teret za okoliš kroz emisije stakleničkih plinova koji dovode do globalnog zagrijavanja, klimatskih promjena i klimatskih ekstrema kojima sve češće svjedočimo.
Rezultati istraživanja pokazuju da je svijest o klimatskim promjenama u Hrvatskoj visoka - čak 74 posto građana vjeruje da ljudske aktivnosti snažno utječu na klimatske procese. Ipak, gotovo polovica građana ne zna da bacanje hrane potiče emisije stakleničkih plinova kao, primjerice, globalni transport brodovima i avionima zajedno.
Iako 66 posto naših građana zabrinjava problem bacanja hrane, većina ga i dalje promatra kao etički ili moralni problem, a ne kao klimatsku prijetnju.
Na panelu "Kad bacanje hrane postane klimatski problem - i kako ga zaustaviti?", održanom ovog rujna u organizaciji Dukatova projekta "Hrana se ne baca", stručnjaci iz područja okoliša, poljoprivrede i znanosti raspravljali su o načinima smanjenja otpada od hrane i njegovu utjecaju na klimatske promjene.
Panel je jasno pokazao da rješenja zahtijevaju zajednički angažman: od obrazovanja i promjene potrošačkih navika, preko bolje regulacije i upravljanja lancem opskrbe, do širenja mreže donacija i banaka hrane. Svi sudionici složili su se da je sustavna edukacija i motivacija građana, osobito mlađih generacija, ključna za dugoročno smanjenje otpada i njegov utjecaj na klimatske promjene.
Atmosferski fizičar dr. sc. Branko Grisogono upozorio je da je klimatska kriza već u crvenoj zoni te da Hrvatska osjeća posljedice u vidu suša i rasta razine mora, ističući da rješenja moraju biti sustavna i hitna.
U korisne svrhe
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, naglasio je kako su europski ciljevi smanjenja otpada od hrane do 2030. ostvarivi uz institucionalne mjere i proširenu odgovornost proizvođača, ali da je pred nama još puno posla.
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, podsjetio je na uspjehe banaka hrane i posrednika za doniranje, kroz koje je više od 2000 tona viškova hrane usmjereno u korisne svrhe.
Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i stručnjakinja za klimatske politike, dodala je da je svaki kilogram hrane koji završi u smeću previše te da je edukacija, osobito mladih generacija, ključna za promjenu navika i sprečavanje daljnjeg pogoršanja klimatske krize.
Zoran Ković, direktor Dukata, istaknuo je da informiranje građana i projekti poput "Hrana se ne baca" već daju rezultate - bacanje mliječnih proizvoda smanjeno je za 11 postotnih poena u odnosu na 2023. godinu, što je najveći pomak nabolje u odnosu na sve ostale prehrambene kategorije.
Panel je jasno pokazao da rješenja zahtijevaju zajednički angažman: od obrazovanja i promjene potrošačkih navika, preko bolje regulacije i upravljanja lancem opskrbe, do širenja mreže donacija i banaka hrane.
Pokrenut 2023. godine, projekt "Hrana se ne baca" do sada je proveo niz aktivnosti: istraživanja, javne kampanje, radionice, panel-rasprave, edukativne kvizove i besplatne projekcije dokumentarnih filmova o problemu prekomjernog bacanja hrane. Kroz platformu HranaSeNeBaca.hr građanima se nude praktični savjeti za smanjenje bacanja hrane u svakodnevnom životu, a suradnjom s institucijama i lokalnim zajednicama projekt stvara dugoročni doprinos.
Dukat 2023. godine pokrenuo projekt "Hrana se ne baca"
Dukat već godinama provodi i vlastite mjere za smanjenje stvaranja gubitaka od hrane - od optimizacije procesa u svojem dobavnom lancu, preko prodaje proizvoda s kraćim rokom po nižim cijenama u svojim diskontima u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu i Bjelovaru, do donacija hrane. Od 2015. Dukat je donirao 2100 tona mliječnih proizvoda u vrijednosti većoj od 4 milijuna eura, a samo u 2024. godini donirao je 1,31 milijun obroka građanima diljem Hrvatske. Od 2023. godine Dukat se aktivno angažira i na polju smanjenja bacanja hrane projektom "Hrana se ne baca", usmjerenim na segment kućanstava, koji u Hrvatskoj sudjeluje u stvaranju ukupnog otpada od hrane na razini zemlje s visokih 76 posto dok je prosjek EU 53 posto.
"Projekt ‘Hrana se ne baca‘ pokrenuli smo kako bismo građane informirali o važnosti i načinima smanjenja bacanja hrane u svakodnevnom životu, a već u prve dvije godine bilježi se ukupno smanjenje bacanja hrane za 14 postotnih poena u odnosu na 2023. godinu. To potvrđuje da kontinuirano informiranje građana daje konkretne rezultate. Od ove godine širimo fokus na povezanost bacanja hrane i klimatskih promjena, s obzirom na to da naše istraživanje pokazuje kako je manje od 50 posto građana svjesno utjecaja bacanja hrane na globalno zatopljenje i klimatsku krizu. Promjena svakodnevnih navika, poput odgovornijeg postupanja s hranom, jednostavan je, ali moćan alat za smanjenje emisija - alat koji je dostupan svakome od nas", izjavila je Elena Wolsperger Dolezil, direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija u Dukatu.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Dukatom
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....