Preko Atlantika svakodnevno se isporuči dobara i usluga u vrijednosti od više od 4,6 milijardi eura. Europsku uniju i SAD povezuje najvažniji gospodarski odnos u svijetu, s ukupnom godišnjom trgovinskom razmjenom od 1,68 bilijuna eura. Zato je od velike važnosti sporazum postignut prošlog mjeseca.
O ovom se sporazumu dosta pisalo. Jer o važnim stvarima treba govoriti izravno. Sporazum je rezultat svjesnog odabira: stabilnost i predvidljivost važnije su od eskalacije i sukoba. Samo zamislite da dvije najveće gospodarske sile demokratskog svijeta nisu uspjele postići dogovor nego da su započele trgovinski rat. Bio bi to razlog za slavlje samo u Moskvi i Pekingu.
No dogovor smo ipak postigli. Ne savršen, ali snažan dogovor.
Smatramo da su carine porezi za građane i poduzetnike. Zbog carina rastu troškovi, mogućnost izbora se sužava, a gospodarstva su manje konkurentna. Da smo uzvratili carinskim protumjerama, riskirali bismo početak skupog trgovinskog rata s negativnim posljedicama za naše radnike, potrošače i industriju. No kod svake bi eskalacije jedno ostalo isto: SAD bi bi zadržao više i nepredvidljive carine.
Najvažniji je dio našeg sporazuma činjenica da smo granicu jasno postavili na 15% za veliku većinu proizvoda iz EU, uključujući automobile i farmaceutske proizvode. Postignuti dogovor s čvrsto postavljenom gornjom granicom opće carinske stope donosi jasnoću i stabilnost za milijune Europljana čija egzistencija ovisi o trgovini sa SAD-om.
Carinska stopa za Europsku uniju od 15% odnosi se na svu robu i usluge. Jedino je za EU dogovorena ova opća gornja carinska stopa bez dodatnih naknada. Po tome se naš dogovor razlikuje od sporazuma SAD-a s drugim zemljama za koje će se nove osnovne carinske stope dodavati na postojeće. Tako će se europska roba na američko tržište plasirati pod povoljnijim uvjetima, što će biti očita prednost za poduzeća iz EU.
Ujedno smo jedini partneri s ekskluzivnom garancijom ograničenja carina za farmaceutske i drvne proizvode te poluvodiče.
Dogovorili smo i nulte carine za strateške proizvode poput dijelova za zrakoplove i generičkih farmaceutskih proizvoda. Ovo nisu apstraktne kategorije, nego proizvodi najbitniji za konkurentnost EU. Bescarinska razmjena tih proizvoda u jednakoj mjeri osnažuje EU i SAD. Obje su se strane jasno obvezale kako će nastaviti raditi na proširenju tog popisa.
U svemu je tome EU ustrajao na svojim najvažnijim načelima. Naša pravila ostaju nepromijenjena. Mi ćemo odlučivati o tome kako ćemo najbolje zaštititi sigurnost opskrbe hranom i europske građane na internetu, zajamčiti zdravlje i sigurnost. Postignuti sporazum promiče naše interese, ali i štiti naše vrijednosti.
Ovaj je sporazum kraj jednog poglavlja, no nastavljamo raditi na budućnosti europskog prosperiteta. Gospodarski odnosi sa SAD-om za nas možda jesu najvažniji, no tek su dio mnogo šire slike. SAD je pojedinačni najveće odredišno tržište za europsku trgovinsku razmjenu, ali ono i dalje čini samo oko 20% našeg robnog izvoza.
Zato će Europa nastaviti jačati i diversificirati svoje trgovinske veze s partnerima u svakom kutku svijeta. Cilj nam je povećanje izvoza iz EU, otvaranja radnih mjesta i gospodarski rast. Zato smo proteklih mjeseci postigli trgovinske sporazume s Meksikom i državama Mercosura te produbili veze sa Švicarskom i Ujedinjenom Kraljevinom. Zato smo zaključili razgovore s Indonezijom, a do kraja godine cilj nam je sklopiti sporazum s Indijom. Takva partnerstva jačaju uzajamno povjerenje i suradnju, omogućuju nam da surađujemo oko zajedničkih globalnih izazova, uključujući i na modernizaciji trgovinskih sustava temeljenih na pravilima.
Za Europu je pritom najvažnije osnažiti vlastitu sposobnost djelovanja u sve nestabilnijem globalnom okruženju. A ovo počinje kod kuće - dovršetkom našeg jedinstvenog europskog tržišta. Kako je Mario Draghi s pravom izjavio, "velike unutarnje prepreke i regulatorna fragmentiranost daleko su pogubnije za gospodarski rast od carina trećih zemalja". Trgovinska razmjena među državama članicama EU trenutno je manja od polovine trgovinske razmjene među saveznim državama SAD-a. Na tome moramo hitno poraditi ako želimo da Europa ostvari svoje potencijale. Od smanjenja birokracije do povećanja prekogranične razmjene usluga, znamo što nam je činiti kako bismo ojačali europsku konkurentnost. Ova je Europska komisija nepokolebljiva u ostvarenju tog cilja.
Europa trči na duge staze. Zadaća nam je dovršiti jedinstveno tržište, potaknuti konkurentnost i održivost u sektorima budućnosti, osigurati da Europa ostane jamac stabilnosti u sve nesigurnijem svijetu. Želimo li jaku i neovisnu Europu, moramo je oblikovati ambiciozno i ujedinjeno.
Komentari
0