Na stručnoj konferenciji "Što očekujemo od novog Zakona o javnoj nabavi" koja je održana u utorak u Zagrebu u organizaciji Udruge gradova u RH, Učilišta EU PROJEKTI – Ustanove za obrazovanje odraslih, AVELANT d.o.o. kao ključni izazovi s kojima se suočavaju provoditelji postupaka javne nabave, posebice onih financiranih iz fondova EU-a, izdvojeni su: restriktivna pravila, dugotrajni postupci, ponekad niža razina educiranosti korisnika EU fondova te brojni drugi izazovi koji dovode do nepravilnosti i, posljedično, financijskih korekcija čiji trošak pada na teret lokalnih proračuna i državnog proračuna Hrvatske i, u pojedinim situacijama, onemogućuju daljnju provedbu projekata.
Javna nabava u ima udio od 20 posto u hrvatskom BDP-u, dok broj ugovora o javnoj nabavi financiranih iz fondova EU čini gotovo tri milijardi eura godišnje, pri čemu je vrijednost ugovora u 2022. rasla za 46 posto u odnosu na godinu prije, pri čemu je najčešća stopa financijske korekcije koja se od nedavno određuje u projektima ona od čak 25 posto.
"Uzevši u obzir da nas do 2030. godine očekuje dvostruko više bespovratnih sredstava iz fondova EU-a u odnosu na prošlo programsko razdoblje, od izuzetne je važnosti uspostaviti još bolju suradnju unutar svih sustava koji djeluju u segmentu javne nabave, izvršiti promjene u samom Zakonu koje će otkloniti postojeće pravne nesigurnosti i ujednačiti praksu tumačenja pravila koja se odnose na nepravilnosti i financijske korekcije unutar cijelog sustava, no istovremeno je potrebno raditi na dodatnoj edukaciji, osnaživanju i motivaciji korisnika EU fondova da provode postupke javne nabave i vode računa o pravilnom izvršenju ugovora", rekla je Ariana Vela, direktorica društva AVELANT za poslovno i strateško savjetovanje te ravnateljica Učilišta EU PROJEKTI.
Na konferenciji su predstavljeni prijedlozi izmjena Zakona o javnoj nabavi od strane HUP-a i DKOM-a, od kojih se ističu uključivanje Posebnih uzanci o građenju u kod javne nabave radova, rješavanje procesnih nedoumica u institutima pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda, dostavne ažuriranih popratnih dokumenata i neke druge koje će osigurati povećanje efikasnosti i rješavanje pravne nesigurnosti u samim postupcima.
"Trebalo bi razmotriti uvođenje iznimki kod kriterija ekonomski najpovoljnijne ponude koji je trenutačno jedini kriterij odabira ponude, a vrlo se često u praksi svede na to da ugovor dobiva onaj koji ponudi najnižu cijenu jer se tako poslože ponderi unutar kriterija ENP-a", rekao je Anđelko Rukelj, donedavni zamjenik predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave".
Kada su u pitanju nepravilnosti i financijske korekcije u projektima financiranima iz fondova EU-a stručnjaci i stručnjakinje iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknuli su da se sve manje nepravilnosti događaju u fazi pripreme postupka javne nabave, dok se veći dio odnosi na fazu postupka preglede i ocjene ponuda i izvršenja ugovora.
Svi sudionici složili su se da se ne smije dozvoliti da javna nabava postane rak rana EU fondova budući da čini esencijalni dio svakog infrastrukturnog i drugog projekta koji se financira na navedeni način.
Na konfrenciji su dodatno izlagali Zrinka Raguž, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Amelia Milanović i Vedran Težak, pomoćnici ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Hrvoje Karažija, direktor Odjela za javnu nabavu AVELANT i Darko Jambreković iz Hrvatske udruge poslodavaca.
