Procjena gospodarskog pada

Preoptimistične procjene mogle bi dovesti do loših odluka

Teško je sada reći je li Vladina procjena pada BDP-a od 9,4 posto preoptimistična, ali je sve jasnije koja je cijena potpunog zaključavanja gospodarskog i socijalnog života
 Marko Todorov / CROPIX

Ključno je pitanje je li procjena gospodarskog pada u 2020. godini od 9,4 posto preoptimistična. Čini se da se bazira na pretpostavci kako će biti spašeno 35-45 posto turističkih prihoda, da se koronavirus tijekom godine neće vratiti u nekom opasnijem i višem valu broja oboljelih. Ako je pak Vlada preoptimistična u procjeni gospodarskog pada, to znači da su krivo procijenjeni i drugi najbitniji parametri javnih financija te će se daljnje odluke bazirati na krivim pretpostavkama.

Primjerice, temeljem pada od 9,4 posto, u Vladi su došli do zaključka kako bi proračun opće države mogao iznositi 6,8 posto BDP-a ili enormnih 24,8 milijardi kuna, ali ako gospodarski pad bude, recimo 13 do 15 posto, proračunski deficit mogao bi eksplodirati do neodrživih razina.

Isto tako, temeljem pada BDP-a od 9,4 posto Vlada računa da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. godini porasti velikih 13,5 postotnih bodova te će doseći 86,7 posto BDP-a. S obzirom na to da će neke velike europske zemlje završiti na daleko višim omjerima duga prema BDP-u (Italija 160 posto, Španjolska 125 posto), hrvatskih 86,7 posto čini se vrlo ugodnom prognozom.

Koliko je realna procjena Vlade o padu od 9,4 posto u 2020. godini? Teška procjena.

Skraćena ‘seljačka’ računica otkriva jednostavnu Vladinu logiku. Prvi kvartal mogao bi proći oko nule, drugi će kvartal donijeti pad viši od 15 posto, u trećem bi mogli računati s 12, a u četvrtom 13 posto pada. Kad zbrojimo te postotke i podijelimo ih s četiri, mogli bi reći da je Vlada dobro računala/procijenila.

No, ako računamo da je udio turizma u hrvatskom BDP-u oko 15 posto, onda bismo mogli zaključiti kako uz spašavanje realnih 15 do 20 posto turističkog prihoda u odnosu na 2019. godinu ipak trebamo računati s nekoliko postotnih bodova višim padom BDP-a u trećem kvartalu. Naime, treba voditi računa o tome kako se dramatični pad ne događa samo u turizmu i ugostiteljstvu, nego i u cijelom nizu drugih djelatnosti, poglavito u izvozu koji trpi pucanje globalnih lanaca opskrbe. S obzirom na opći planetarni osjećaj neizvjesnosti, čak i značajnije popuštanje epidemioloških mjera od onih koje je najavila Vlada, ‘samo’ 20 posto lanjskih turističkih prihoda moglo bi se smatrati uspjehom. A ekonomija je povezani sustav. Pad prihoda u jednom dijelu uzrokuje niže investicije u drugom, niže investicije u drugom dovode do viših rizika i pada u trećem.

Ne treba zaboraviti niti to da će u zemljama koje su više proizvodno orijentirane oporavak aktivnosti ići brže i lakše nego u zemljama ovisnima u turizmu. U zemljama s proizvodnjom stotine tisuća radnika vratit će se u pogone i nastaviti s radom, a u Hrvatskoj će hotelski menadžeri čekati milijune turista koji možda uopće neće doći. Što ako pad u trećem kvartalu bude 20 posto ili čak viši?

Prvi opipljivi dokazi nisu ohrabrujući. Prekjučer je direktorica sektora za trgovinu HGK, Tomislava Ravlić, izašla s podacima prema kojima je u 14 dana ožujka maloprodaja pala 25 posto, a ukupno gospodarstvo 40 posto. Ti podaci toliko su dramatični kako postaje sve jasnije da zaključavanje poslovnog i socijalnog života strogim epidemiološkim mjerama nije dugoročna opcija. Pad od 9,4 posto imat će devastirajući utjecaj sve društvene sustave; ekonomski, socijalni, mirovinski, zdravstveni, politički. No, pad koji bi mjeren postotnim bodovima bio 40 do 60 posto dublji, imao bi dvostruko razorniji posljedice. Ako će se političari tj. donosioci odluka orijentirati prema kvartalnom rezultatu BDP-a ili prema (pre)optimističnim procjenama pada do kraja godine, onda će imati i krive osnove za donošenje zaključaka oko prihvatljivih epidemioloških mjera. Ideja kako uz zaključavanje poslovnih aktivnosti možemo imati prihvatljivi gospodarski pad može postati opasnija od pandemije Covida-19.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. veljača 2024 14:45