Porsche-Infinumov R&D centar dokaz nužde 'novog normalnog' u politici i gospodarstvu

Nisam ljubitelj domaće politike. Izgleda mi kao da operira po modelu: iz šupljeg u prazno pa ispočetka. Najnovija investicija njemačkog Porschea i hrvatskog Infinuma stoga je dobra prilika da malo iskoči iz šablone.

U utorak mi je na svečanom predstavljanju zajedničkog automobilskog R&D centra glavnog takmaca Elona Muska u području luksuznih električnih vozila, Porschea, i najvećeg hrvatskog proizvođača mobilnih aplikacija, tvrtke Infinum, bilo bolno očito da nema niti jednog, jedinog političara u Hrvatskoj koji bi svojim prisustvom podržao takav poslovni pothvat. Svašta se u Hrvatskoj politički podržava, ali za ovakav događaj, nekako, nije bilo interesa. Događanju tako nije prisustvovao ni premijer Andrej Plenković, ni predsjednik Zoran Milanović, nitko iz oporbe, neovisno koje orijentacije. A Porsche i Infinum nisu objavili malu stvar!

Usta hrvatskih političara puna su potrebe da se kod nas otvore tvornice, tako zaposle ljudi i zarola gospodarski svjetla budućnost za sve nas. Da živimo u 19. stoljeću te bi tvornice bila hale u kojima bi stotine stručnih radnika kucalo čekićem po nakovnju, kontroliralo kvalitetu izlaznih proizvoda i pakiralo ih na palete. Ili bi, kao što smo vidjeli potkraj 20. stoljeća, to bile nepregledne pokretne trake na kojima raznorazni roboti u sterilnim uvjetima vare šasije, montiraju motore ili šarafe kotače na vozila, dok šačica ljudi svime time upravlja iz kontrolne sobe. Međutim, živimo u 21. stoljeću i tvornice danas izgledaju drugačije.

Prije svega, proizvodne pogone danas ne možemo zvati tvornicama. To su sada tek hale za montažu finalnih proizvoda. Tvornice su nekad stvarale novu vrijednost. Ona se danas, znači sve ono na čemu se može dobro zaraditi nakon što se pokriju troškovi, a što je u 19. stoljeću stvaralo stotine stručnih radnika, u 20. stoljeću oblikovala šačica stručnih nadzornika u kontrolnoj sobi, sada u 21. stoljeću kreira vojska visoko-obrazovanih znalaca matematike, kojima je posao da svakodnevno rješavaju matematičke zadatke pišući na računalu softver, dizajnirajući nove procese, analizirajući podatke i razvijajući i testirajući nove koncepte pomoću kojih računala mogu učiti nove stvari. To je smisao nove tvornice Porschea i Infinuma.

U 21. stoljeću tvornice izgledaju poput ureda, a radnici u njima su matematički i informatički potkovani stručnjaci za tipkovnicama. Ono što rade je kreativan posao koji će fizički izgledati kao neka datoteka koja se može spremiti na USB ključ, tvrdi disk ili u cloud. Možda će to biti nacrt nekog novog komada hardvera, možda neki softver, a možda neka baza podataka. Bilo kako bilo, ta će se datoteka prije ili kasnije učitati u robota u proizvodnoj hali kako bi izradio nešto što je zamišljeno u tvornici budućnosti. Ili će to preko interneta preuzeti vaše vozilo da bi mu motor radio efikasnije ili da bi Infotainment sustav dobio neku novu funkciju. Ili će to biti neka nova elektronička usluga koja će pojednostavniti poslovanje. Tvornice budućnosti, dakle, više nisu proizvodne hale. Tvornice budućnosti su R&D centri!

Zato i ističem da Porsche i Infinum nisu objavili malu stvar. U iduće tri godine uložit će u novu hrvatsku tvornicu budućnosti 10 milijuna eura i zaposliti sto visoko-obrazovanih i dobro plaćenih znalaca matematike i informatike. Zvat će ih softverskim inženjerima, scrum masterima, inženjerima za umjetnu inteligenciju i podatkovnim znanstvenicima. Nova vremena i novi nazivi, ali i novi opisi poslova. Smisao tvornica budućnosti nije u repetitivnom ponavljanju zadataka, kao u hrvatskoj politici - iz šupljeg u prazno pa ispočetka - već u kreativnom stvaranju novih i novih stvari. U stvaranju inovacija!

Hrvatskoj bi politici to trebalo biti važno zbog mnogo razloga. Na razini EU nismo baš biseri kad dođe do inovacija, po ulaganju velikih igrača u R&D smo redovito loši u EU izvješćima, a i mučimo se s digitalnom transformacijom poslovnih subjekata. Konačno, zbog pandemije gospodarstvo je u vrlo nezahvalnom stanju. Jedno od rješenja za izlaz iz te situacije nametnuo se sam od sebe. To su tvornice budućnosti, jer donose investicije u Hrvatskoj, ovdje otvaraju nova i dobro plaćena radna mjesta, podižu razinu inovacija i u konačnici donijet utjecat će na rast hrvatskog izvoza.

Porsche je u Hrvatskoj otvorio tvornicu budućnosti, jer je prepoznao da ovdje za to ima potencijala. Nije ni nužno da taj potencijal promoviraju samo političari. Porsche je ovdje sam prepoznao kvalitetan bazen stručnjaka i inovativnost. Na promociji i dokazivanju tih kvaliteta svoj su posao odradili hrvatski poduzetnici, i na tome su radili godinama. Porsche je sad ušao s Infinumom u joint-venture, i to je napravio prvenstveno zbog Infinuma, znači njegovih zaposlenika te vodstva tvrtke Tomislava Cara i Nikole Kapraljevića. Međutim, Nijemci su to učinili i zato što su se uvjerili u dobru reputaciju naše visoko-tehnološke industrije, one koju su stvorili poduzetnici iz jednog novog hrvatskog gospodarskog miljea.

Porsche je stavio Zagreb na svjetsku R&D mapu, uz Silicijsku dolinu, Berlin, Barcelonu, Tel Aviv, Šangaj i Atlantu, i zbog dobrih rezultata njegove investicije u Rimac Automobile Mate Rimca. Nadalje, zato što se uvjerio da u Hrvatskoj mogu nastati startupi jednorozi što je ljetos dokazao Infobip Silvija Kutića. Uložio je ovdje u R&D i zato što se ovdje mogu razvijati vrhunski proizvodi u području softverskih tehnologija u osiguranju za auto-industriju, na primjeru Amoda Marijana Mumdžijeva. Svi oni vode poslove u kojima je R&D poslovna normala.

Zato bi bilo dobro da u vrijeme novog normalnog uspostavimo novu normalu i u gospodarstvu i politici. Istina, lakše je biračkom tijelu prodati rezanje vrpce na hali za sastavljanje fizičkih proizvoda. Većina je odrasla s takvim slikama, razumiju ih. Međutim, ako se uistinu u Hrvatskoj želi ostvariti gospodarski napredak u 21. stoljeću pa i uspješno ekonomski odskočiti u vrijeme pandemije, onda će nam trebati još mnogo R&D centara, tih tvornica budućnosti, i pokoji domaći političar koji će svojim prisustvom pokazati da mu je takav smjer razvoja gospodarstva prioritet.