Hrvatska je pred novim krugom porezne reforme koju kroji ministar financija Zdravko Marić sa suradnicima. Zahvaljujući dosadašnjim zahvatima u porezni sustav, u plusu su bili i građani i poduzetnici, pa se ne treba čuditi da su očekivanja i od novih izmjena velika. Ipak, u Katančićevoj mudro šute i ne otkrivaju smjer u kojem će ići nova porezna reforma.
Ako je suditi po dosadašnjim signalima, a i po preporukama ekonomista, novi bi zahvati u poreznom sustavu trebali prije svega ići u smjeru daljnjeg smanjenja poreza na dobit, što bi bio dodatni poticaj poduzetništvu. Još su veća očekivanja od smanjenja poreznog opterećenja rada, pri čemu valja reći da su promjene u sustavu poreza na dohodak u ovom trenutku ipak izglednije od zadiranja u doprinose. Razlog je jednostavan: manji prihodi od poreza na dohodak osjetit će se ponajprije u lokalnim proračunima, a smanjenje doprinosa bez cjelovite reforme, koja je, opet, dugotrajan posao, ugrozilo bi funkcioniranje ionako problematičnih državnih sustava - zdravstvenog i mirovinskog. Mišljenja su podijeljena kada je riječ o povećanju neoporezivog dijela dohotka, iako bi prosječan građanin od takvog poteza vjerojatno imao više koristi nego od pukog mijenjanja poreznih stopa i razreda.
Zanimljivo je da se u cijeloj priči o nastavku porezne reforme sve manje spominje PDV. Za državu najvažniji porez, čini se, više nije tako velik problem za širu javnost. Dio zasluga za to svakako snose i međustope, kojima je opterećenje PDV-om ipak donekle amortizirano. Barem u pojedinim djelatnostima. No, snižene stope dvosjekli su mač: dok, s jedne strane, olakšavaju život jednima, drugima ga, a to se prije svega odnosi na državu, zagorčavaju i otežavaju. Zato s njima treba biti oprezan.
Na kraju, vrijeme je da zahvatima u porezni sustav, koji se u Hrvatskoj provode sada već svake godine, polako dođe kraj. Porezni sustav traži stabilnost, a stabilnost žele i poduzetnici. To znači da bi i nova runda izmjena u poreznom sustavu trebala obuhvatiti što više izmjena, ali i da bi te izmjene trebale biti cjelovite te održive i utemeljene na analizama, a ne na kratkoročnim političkim ciljevima. Populizam i porezi ipak ne bi smjeli ići ruku pod ruku.