TVRDOGLAVE ČINJENICE

Pad Ivane D označava konačni kraj ideje o bušenju nafte u hrvatskom Jadranu

Nakon havarije Inine platforme teško je vjerovati da će još neotkrivene podmorske rezerve ugljikovodika ikada biti eksploatirane
Nakon havarije Inine platforme teško je vjerovati da će još neotkrivene podmorske rezerve ugljikovodika ikada biti eksploatirane

U promišljanjima o perspektivama uloge nafte kao najvažnijeg svjetskog energenta često se citira legendarna izjava nekadašnjeg saudijskog ministra nafte, šeika Ahmeda Yamanija kako "kameno doba nije prestalo zbog nedostatka kamena, pa će i doba nafte završiti puno prije nego što nam je nestane". Iako postoje ozbiljne sumnje oko toga je li Yamani doista pravi autor te misli, njezin meritum je neporeciv: kombinacija tehnološkog napretka, nužnosti borbe protiv klimatskih promjena i zazora javnosti prema mogućim ekološkim incidentima natjerat će nas da naftu ostavimo u zemlji. No, taj se proces neće odvijati jednakom brzinom u svim dijelovima svijeta. A niti planirano. Nakon ovotjedne havarije Inine plinske proizvodne platforme Ivana D u sjevernom Jadranu teško je vjerovati da će dosad neotkrivene, a po svemu sudeći znatne, rezerve ugljikovodika u podmorju hrvatskog dijela Jadranskog mora ikada biti eksploatirane. Utoliko, u simboličkom pogledu, jedna era je završila.

Mogući novi ciklus istraživanja, a potom konzekventno i eksploatacije, ugljikovodika na Jadranu već desetak godina je iznimno kontroverzna tema u Hrvatskoj. Golemi napori u njegovo pokretanje uloženi su u vrijeme Vlade Kukuriku koalicije i ministarskog mandata Ivana Vrdoljaka. Nakon godina potpune hibernacije tog sektora, u relativno kratkom periodu država je reformirala zastarjelo zakonodavstvo, preuzela kontrolu nad postojećim seizmičkim podacima, organizirala dodatna snimanja podmorja naprednijom tehnologijom, osnovala novu Agenciju s ciljem boljeg upravljanja nacionalnim ugljikovodičnim i geotermalnim resursima, te raspisala međunarodni natječaj za 29 istražnih polja, većinom na području slabo istraženog srednjeg i južnog Jadrana. Na koncu je prikupljeno šest ponuda, za ukupno 15 istražnih prostora, a uz domaću Inu, na natječaj su se javile i ozbiljne međunarodne kompanije poput američkog Marathona, talijanskog ENI-ja i austrijskog OMV-a. Ipak, Vrdoljakove senzacionalističke najave o tome da će Hrvatska postati "mala Norveška" nisu se ostvarile. Nakon što je sredinom 2015. došlo do naglog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, Amerikanci i Austrijanci su se naglo povukli iz projekta. Na skorim izborima Kukuriku koalicija je izgubila vlast, a njihovi nasljednici u Banskim dvorima projekt su zapravo stavili ad acta.

Ideji "bušenja Jadrana" zapravo je presudio negativan stav javnosti, uvelike generiran kroz intenzivnu javnu raspravu koja se o toj temi vodila kroz veći dio 2014. godine. Na jednoj strani te rasprave stajali su ekološki aktivisti, turistički iznajmljivači, Katolička crkva i dobar dio lokalnih političara u jadranskim općinama i gradovima koji su upozoravali na neprihvatljiv rizik od izljeva nafte, te posljedične štete za prirodu i najvažniju hrvatsku gospodarsku granu. Na suprotnoj strani stajali su oni - među kojima i potpisnik ove kolumne - koji su argumentirali kako je potpuno neracionalno da Hrvatska odustaje od eksploatacije svojih rezervi kad u talijanskom dijelu Jadrana ima 1358 istražnih bušotina, 110 proizvodnih plinskih bušotina i 38 naftnih, a Italija na istoj površini Jadrana ima 15 puta veće otkrivene dokazane rezerve ugljikovodika i 5 puta veću proizvodnju. Iako elementarna logika nalaže da u takvoj situaciji Hrvatska ne ostvaruje nikakvu korist, ali svejedno snosi rizik (i to rizik koji je potpuno izvan njezine kontrole), kako to obično biva u javnim diskusijama, osjećaji su prevladali nad racijom. Povijesni je kuriozitet da je konačni impuls za okretanja klatna javnog mnijenja prema negativnom sentimentu o bušenju Jadrana dao pokojni Oliver Dragojević kada se uključio u kampanju na strani ekoloških aktivista.

Odonda se situacija u Jadranu nije popravila. Referendum o zabrani bušenja u Italiji je propao, u Crnoj Gori su krenula istražna bušenja, a u Albaniji su također dodijeljene koncesije za "off-shore" projekte. Ipak, te činjenice past će u drugi plan vijesti o padu Ivane D. Tijekom sljedećih mjeseci istraga će detaljno analizirati sve aspekte tog događaja, pronaći će se vjerojatni uzrok, preispitati djelovanje sigurnosnih mehanizama, izvući preporuke za budućnost. Čak i da konačni rezultati istrage pokažu besprijekoran rad svih sigurnosnih sistema i izostanak bilo kakvog značajnijeg negativnog utjecaja na okoliš, u široj percepciji javnosti dojam se neće promijeniti.

Uostalom, ako danas čak i prekaljeni naftaši poput Davor Šterna ovu nesreću komentiraju sarkastičnim primjedbama o tome kako se "sad vidi koliko je sigurno bušenje u Jadranu", što očekivati od građana bez ikakvih znanja o naftnom inženjerstvu.

Era nafte vjerojatno se i sama po sebi bliži kraju zbog brze ekspanzije elektromobilnosti u transportnom sektoru i jačih okolišnih normi koje ograničavaju njezinu upotrebu u svim drugim namjenama, no odustajanjem od ideje razvoja novih nalazišta u Jadranu Hrvatska je de facto pristala na trajnu ulogu gotovo apsolutnog uvoznika tog energenta. Ta činjenica bi trebala potaknuti bržu zelenu tranziciju, no imat će i vrlo konkretan makroekonomski trošak. Zaštitu Jadrana od havarije sada treba osigurati utjecajem na proizvodne kapacitete susjednih država. Možda nam u tom pomogne najavljeno proglašenje Isključivog gospodarskog pojasa? Sarkazam je namjeran.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
12. srpanj 2025 06:41