U studenom 2016., netom nakon predstavljanja porezne reforme koju je pripremilo Ministarstvo financija, za Jutarnji list napisao sam kraću analizu čiji je naslov bio “Porezno rasterećenje mora biti veće, barem na razini 1% BDP-a”.
U osvrtu na predstavljenu reformu napisao sam kako je ona korak u dobrom smjeru, no da planirano porezno rasterećenje iznosi samo 0,5% do 0,6% BDP-a (2 milijarde kuna), što je premalo, te da bi trebalo ići znatno hrabrije s rasterećenjem od minimalno 1% BDP-a, tj. neto efektom od najmanje 3,5 mlrd. kn koje bi ostale u džepovima građana i poduzetnika.
Iako je bilo nekih izmjena u odnosu na inicijalni prijedlog, u Ministarstvu su ipak ostali pri planiranom iznosu rasterećenja bojeći se da će u suprotnom ugroziti tada planirani cilj smanj...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....