Na konferenciji u organizaciji Jutarnjeg lista i Hanfe posebno zanimanje izazvalo je izlaganje Daniela Lenardića, partnera i člana Uprave u KPMG-u u Hrvatskoj, koji je predstavio pregled trendova na tržištima kapitala u regiji. Kako je naglasio, Hrvatska i Slovenija imaju znatno višu stopu vlasništva nekretnina u odnosu na zapadnoeuropske zemlje, ali zato mnogo nižu participaciju građana na dioničkim i obvezničkim tržištima. "Prema anketi koja se provodi svakih pet godina kućanstva u Hrvatskoj drže više od 40 milijardi eura likvidne imovine na računima, što je gotovo 50 posto više nego prije pet godina. No, 67 posto tih sredstava koncentrirano je na tek 12 posto računa. To je skupina građana s viškom likvidnosti koja može biti nositelj promjene obrasca ulaganja", rekao je Lenardić.
"Pogledajmo jednu neospornu činjenicu: sudjelovanje kućanstava na tržištu kapitala u našoj regiji i dalje je nisko", poručio je Daniel Lenardić. Hrvatska i Slovenija, istaknuo je, zemlje su s vrlo visokim udjelom vlasništva nad nekretninama dok je udio kućanstava koja posjeduju dionice i obveznice znatno niži nego u zapadnoj Europi.
"Navika ulaganja u nekretnine duboko je ukorijenjena. To jest imovina, ali je nelikvidna i sporije se monetizira. Potrebno je razvijati i druge kanale ulaganja."
Lenardić je podsjetio da su podaci koje uspoređuje često iz posljednje ankete provedene 2021. godine "jer je to bila globalno vrlo jaka godina za tržišta kapitala", ali je trend jasan i danas: "U zemljama istočne Europe vlasništvo nad nekretninama tradicionalno je visoko dok je ulaganje u tržište kapitala još uvijek iza razvijenih zemalja."
Interes građana
Objasnio je i zašto se ulaganja ne mogu oslanjati samo na nekretnine: "Cijene su porasle, nelikvidnost je realan problem, a horizonti ulaganja mladih i umirovljenika često su kraći. Treba im mogućnost da uđu i izađu iz ulaganja - a to na tržištu kapitala mogu."
Posebno je istaknuo da unatoč takvoj strukturi postoji jasan interes građana za kvalitetnim investicijskim prilikama. To potvrđuje značajan interes za državne obveznice i trezorske zapise - prosječan upis u prvom izdanju obveznica iznosio je oko 30 tisuća eura, a do proljeća 2025. godine u njima je sudjelovalo gotovo 250 tisuća građana. Pozitivno je da je na Zagrebačkoj burzi u protekle tri godine tržišna kapitalizacija vlasničkih vrijednosnih papira porasla gotovo 80 posto te u 2025. prvi put premašila tržišnu kapitalizaciju od 30 milijardi eura. "To pokazuje vitalnost domaćeg tržišta i otvara prostor za dodatnu konsolidaciju i integraciju u širem regionalnom okviru", rekao je Lenardić.
"Javna izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa u nekoliko su krugova mobilizirala gotovo 10 milijardi eura građanske štednje. To vraća likvidnost burzi, diže tržišnu vrijednost i privlači strane ulagače", dodao je. Trend rasta vidljiv je i na razini interesa: pretraživanja pojma IPO na Googleu u Hrvatskoj naglo su rasla tijekom 2025., osobito u veljači i lipnju kada su se poklapala s novim izdanjima na Zagrebačkoj burzi. Slična dinamika bilježi se i kod ETF-ova, što, prema KPMG-u, sugerira da se građani sve više informiraju o alternativnim instrumentima ulaganja.
"Kad se pojave nova izdanja, raste pretraživanje pojmova poput IPO i ETF. Globalno su IPO-i još ispod povijesnih vrhunaca, no kod nas se vidi pozitivna dinamika kad god postoji jasna i kvalitetna ponuda."Prema njegovu mišljenju, raznolikost instrumenata je ključ: uz državne, treba poticati korporativne obveznice, IPO-e i sekundarna izdanja, te stabilne politike dividende osobito u infrastrukturnim i državnim poduzećima koja ulaze u velike cikluse ulaganja. "To investitorima daje predvidljivost i razlog da ostanu u domaćoj imovini."
Tržište istočne Europe
Lenardić je istaknuo i demografsku i vlasničku tranziciju koja dolazi: "Prvi put nakon dugo vremena mnoge će obiteljske tvrtke prelaziti na novu generaciju. To znači razdvajanje vlasničke i menadžerske funkcije. Za neke će IPO ili izdavanje dužničkih vrijednosnih papira biti prirodan korak profesionalizacije i diverzifikacije vlasništva."
Lenardić je napomenuo je da se u Europi već stvaraju inicijative za povezivanje burzi. Takva integracija, pokazuju projekcije KPMG-a, mogla bi stvoriti zajedničko tržište kapitala veće od 85 milijuna ljudi i tržišne kapitalizacije veće od 700 milijardi eura. Likvidnosti u sustavu ima; depoziti kućanstava i poduzeća rastu, mirovinski fondovi nastavljaju priljeve, poručio je Lenardić.
"Pogledamo li sebe u odnosu na istočnu Europu, vidimo da je čitava regija još uvijek slabije razvijena po širini sudjelovanja kućanstava na tržištu kapitala. Potencijal rasta je velik - kroz rast štednje i širenje investicijske baze", rekao je Lenardić.
Osvrnuo se i na kretanja Crobexa i kapitalizacije ZSE: "Zadnje tri godine trend je vrlo snažan. To je rezultat strategije, zdrave infrastrukture i stabilnosti upravljanja.Regionalna integracija pritom je, kaže, nužna: "Teško je očekivati da će se veće kompanije zadovoljiti malim, fragmentiranim tržištima. Treba nam jača povezanost burzi kako bismo povećali likvidnost i dubinu tržišta."
Što integracija konkretno znači? "Usklađivanje procesa listanja i korporativnog upravljanja, mogućnost dual-listinga na više povezanih burzi, zajedničke tehnološke platforme i digitalizacija cijelog ‘lifecyclea‘ izdavatelja i investitora: od digitalnog potpisa i dokumentacije preko digitalnog glasanja skupština do digitalnog onboardinga malih ulagača. Cilj je da pristup tržištu kapitala bude jednostavan poput pristupa modernim bankarskim uslugama", objasnio je Lenardić.
Napomenuo je i kako Hrvatska i Slovenija već danas u praksi sve više funkcioniraju kao jedno tržište. "Proširimo li tu logiku na veći dio istočne Europe, možemo stvoriti regionalni blok koji će biti jedan od nekoliko snažnih blokova Starog kontinenta. Time bismo osnažili globalnu moć EU, kroz veće, integriranije i konkurentnije tržište kapitala", zaključio je Lenardić.
Sadržaj omogućava KPMG Hrvatska
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....