Hrvatske ceste su državno poduzeće koje upravlja mrežom državnih cesta, infrastrukturom koja predstavlja krvotok gospodarstva i jedan je od preduvjeta suvremenog načina života. Strateški ciljevi poslovanja Hrvatskih cesta usklađeni su s nacionalnim politikama i strategijama, kao i s politikama Europske unije. To znači da smo suočeni sa suprotstavljenim zahtjevima razvitka mreže novih cesta s jedne strane i zahtjevima za smanjenjem emisija u okoliš te razvitka alternative cestovnom prometu s druge strane. Cestovni promet danas nosi stigmu djelatnosti koja značajno zagađuje okoliš i ubrzava proces klimatskih promjena. Istodobno, promet je okosnica europskih integracija, preduvjet za slobodno kretanje ljudi, roba i usluga, a investicije u prometnice pridonose servisiranju aktualnih potreba, aktiviranju prostora za nove gospodarske aktivnosti te generiraju rast tvrtki koje sudjeluju u izgradnji.
Strategija prometnog razvoja
Digitalizacija, koju unazad nekoliko godina u Hrvatskim cestama intenzivno provodimo, u cestovnom prometu u prvom redu znači uvođenje inteligentnih transportnih sustava koji će povećati sigurnost u prometu i smanjiti zastoje, dok zelena tranzicija predstavlja zahtjeve za brižljivim odnosom prema prostoru i očuvanju okoliša. Pojam zelene izgradnje rijetko se povezuje s investicijama u cestovnu infrastrukturu, no načela brige o okolišu, prirodnom, kulturnom i društvenom, primjenjuju se u značajnoj mjeri, kroz interdisciplinarnu pripremu projekata i posebne mjere u njihovoj implementaciji.
U odnosu prema lokalnim zajednicama osobitu pažnju posvećujemo planiranju i provedbi projekata rekonstrukcija državnih cesta kroz naselja, što najčešće podrazumijeva obvezujući sporazum s jedinicom lokalne vlasti.
Za realizaciju strateških ciljeva Hrvatskih cesta najvažniji su naši zaposlenici, dobavljači i lokalne zajednice. Zadovoljni zaposlenici u poticajnom poslovnom okruženju najvredniji su resurs Hrvatskih cesta, a pravovremena i jasna komunikacija s lokalnim zajednicama pri realizaciji naših projekata ključna je za uspješnost njihove provedbe. Kontinuitet u dobavljačkim lancima te usmjeravanje naših dobavljača prema održivim praksama u upravljanju ljudskim resursima, poštivanju ljudskih prava i zaštiti okoliša osiguravaju ujedno i dugoročnu održivost Hrvatskih cesta.
Cestovni sustav razvija se prema usvojenim prometnim i prostornim strategijama. Strategija prometnog razvoja iz 2017. godine zaslužuje reviziju, odnosno dopunu, jer su neki ciljevi ostvareni, a da su se neki prometni prioriteti promijenili. Ta aktualna Strategija donosi pojedinačne mjere, odnosno navodi točkaste zahvate, dok su glavni pravci još uvijek definirani Strategijom iz 1999. koja nije stavljena izvan snage.
Cestovnom sektoru potreban je novi dokument koji će jasno izdvojiti pravce i prioritete i redefinirati našu mrežu brzih cesta. Na nekim pravcima čuvanje koridora za četverotračnu prometnicu nema svoje puno opravdanje.
Može se reći da još nismo dosegnuli razinu međunarodnog transporta koji bi prirodno prolazio kroz naše krajeve, a postavlja se pitanje želimo li stvarno privući sav promet koji prirodno prolazi kroz Hrvatsku, jer to sa sobom nosi određene rizike. Nova strategija treba se jasno odrediti o tranzitnim pravcima međunarodnog prometa. Pružanje prijevoznih usluga je za Hrvatsku, uz poljoprivredu i turizam, možda najznačajniji mogući izvor novostvorenih vrijednosti, zato ćemo i dalje promovirati izgradnju novih cesta.
Traži se ravnoteža ulaganja
Ceste imaju presudnu integrativnu funkciju jer su najrasprostranjenije od svih prometnih mreža, praktički dolaze do svake kuće. S druge strane, cestovni promet značajno ugrožava okoliš, a izgradnja cesta opterećuje proračun i mijenja prostor, utječe na okoliš, prirodni i gospodarski, ne nužno i uvijek na pozitivan način. Dakle, na razini državnih strategija traži se ravnoteža u ulaganjima u izgradnju, održavanje i upravljanje cestama.
Prema važećim strateškim dokumentima Republike Hrvatske, hrvatski prometni sustav koji uključuje i državnu cestovnu mrežu zahtijeva smanjenje utjecaja mreže državnih cesta na okoliš, poboljšanje tehničkih zahtjeva u projektiranju cesta s naglaskom na zelenu mobilnost, sigurnost i integraciju načina prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova, te poboljšanje energetske učinkovitosti oslanjanjem na obnovljive izvore energije.
U narednom programskom razdoblju upravitelji cesta trebaju izraditi vlastite strategije održivog razvoja te djelovati u procesu prilagodbe i akcija usmjerenih ka održivom poslovanju, odnosno upravljanju, izgradnji i održavanju mreže javnih cesta. Hrvatske ceste pripremaju takav strateški dokument.
Povezivanje prometne infrastrukture
Za nama su dva ciklusa Operativnih programa koji su definirali ulaganja iz europskih fondova u hrvatske prometnice. Operativni program Promet bio je programski dokument koji je definirao korištenje fondova Europske unije za razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2013. Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Europska komisija odobrila je krajem 2014. Operativni program Konkurentnost i kohezija, nominalno za razdoblje od 2014. do 2020. Neki projekti iz tog Programa u 2023. godini bili su u provedbi, a paralelno s istim ulazili smo u novo programsko razdoblje koje je, između ostalog, obilježilo ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor prvim danom 2023. godine. Međunarodni prijevoz robe i putnika ovim je događajem dobio snažan poticaj pa se povećanje prometa odmah i osjetilo na našim cestama.
Planiranje dugoročno održivog prometnog sustava, uz ostalo, znači poboljšanje povezivanja između cestovne i željezničke mreže, kao i ostale prometne infrastrukture kroz ostvarenje intermodalnosti. Ulaganja u prometnice potiču ekonomski razvoj i prosperitet društva u cjelini.
Ukupne investicije u državne ceste od 2020. do 2023. godine dosegnule su iznos od 1,1 milijardu eura. Od toga je 772 milijuna eura usmjereno prema izgradnji novih cesta i objekata, dok je 317 milijuna eura bilo namijenjeno rekonstrukciji i investicijskom održavanju postojećih državnih cesta i objekata.
Od ukupno uloženih 772 milijuna eura u izgradnju novih cesta, 313 milijuna eura je osigurano iz fondova Europske unije, što čini impresivnih 41% ukupnih investicija. Ta vremena su za nama i moramo se okrenuti drugim, alternativnim izvorima financiranja.
Izgradnja i održavanje mreže državnih cesta najvećim se dijelom financira iz varijabilnog dijela trošarina uključenih u maloprodajnu cijenu fosilnih goriva za cestovni promet koja trenutno iznosi 0,11 eura po litri. Sredstva iz trošarine odgovaraju potrebama financiranja redovitog održavanja i rekonstrukcija državnih cesta, među kojima su i veći zahvati vezani za sigurnost prometa.
Za financiranje velikih projekata izgradnje novih cesta koriste se zajmovi tuzemnih i inozemnih banaka te bespovratna sredstva i sufinanciranje iz fondova.
Dakle, sada treba razmišljati o primjeni novih modela financiranja izgradnje i održavanja mreže državnih cesta. Jedna od mogućnosti je uvođenje korisničke naplate za teretna vozila u tranzitu, po uzoru na druge europske države. Za očekivati je da će dio novca od dražbi emisijskih jedinica stakleničkih plinova biti namijenjen za izgradnju i održavanje cesta i zamijeniti trošarine za fosilna goriva.
Dionice prometnica koje se nalaze na TEN-T mreži imaju značaj za ostvarivanje kohezijske politike, pa je za njihovu izgradnju ili unapređenje moguće ostvariti potporu iz velikog broja financijskih instrumenata EU.
Planirana dinamika provedbe naših projekata povezana je s prometnim tokovima i razvojnim potrebama, a realizacija ovisi o proračunskim ograničenjima i izazovima s kojima se svakodnevno suočavamo u realizaciji investicija.
U protekle četiri godine, od 2020. do 2023. pušteno je u promet 83,72 km novosagrađenih državnih cesta, što predstavlja značajan napredak u poboljšanju infrastrukture i povezanosti unutar države.
U istom razdoblju, kroz projekt investicijskog održavanja i rekonstrukcije obnovljeno je oko 400 km državnih cesta.
Godišnja dinamika od oko 20 do 25 km novih državnih cesta i oko 100 km rekonstruiranih naš je osnovni cilj, no s obzirom na ambiciozne programe i planove, koji su poduprti strateškim dokumentima i aktima Vlade RH i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u narednim godinama trebali bismo ostvariti još veće brojke.
Isto tako, cilj svakog upravitelja cesta, pa tako i Hrvatskih cesta je sigurnost prometa. Sve aktivnosti koje Hrvatske ceste provode kroz održavanje (redovito, izvanredno ili investicijsko) ili projektiranje i građenje novih cesta su izravno ili posredno vezane i uz sigurnost prometa. Ponovio bih kako Hrvatske ceste kroz izvanredno održavanje u prosjeku godišnje rekonstruiraju oko 100 kilometara državnih cesta, dok se kroz aktivnosti redovitog održavanja održava potrebna razina služnosti cesta kojom se osiguravaju uvjeti za sigurno prometovanje. Radi se o kontinuiranoj zadaći kojoj je posvećen zaseban tim unutar Hrvatskih cesta. Poboljšanje sigurnosti prometa razvidno je iz analize ključnih pokazatelja sigurnosti cestovnog prometa, prije svega broja poginulih. U proteklom razdoblju bilježi se kontinuiran pad broja poginulih u cestovnom prometu. Na postizanju ovog, najvažnijeg cilja radimo provedbom različitih mjera. Mjere se većinom sastoje od ugradnje dodatne prometne signalizacije i opreme, primjerice ugradnja dodatnih zaštitnih odbojnih ograda, dodatnih prometnih znakova i oznaka na kolniku, oprema za smirivanje prometa, opreme za povećanje sigurnosti motociklista i semafora. U proteklom razdoblju izvršena je sanacija 284 opasna mjesta, odnosno izvedeni su građevinski zahvati s novim prometno-tehničkim rješenjima.
Sve više radimo na upravljanju prometom. Naime, Republika Hrvatska kao članica EU ima obvezu uspostaviti sustav upravljanja i nadzora cestovnog prometa. Sustavi videonadzora i videodetekcije koji se koriste u cestovnom prometu imaju za svrhu prikupljanje podataka o cestama, cestovnom prometu i vremenskim prilikama u svrhu optimalnog upravljanja prometom, kao i povećanja sigurnosti.
Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska preuzela je zakonodavne obveze iz područja Inteligentnih transportnih sustava (ITS). Sredstvima iz fondova EU početkom 2022. uspostavljeni su Središnji centar za nadzor i upravljanje prometom na državnim cestama, Središnji centar za vođenje i nadzor prometa na autocestama i Nacionalna pristupna točka kao glavno informacijsko čvorište za razmjenu prometnih i putnih podataka.
U Središnjem centru za nadzor prometa na državnim cestama integrirani su podaci s mreže državnih cesta kao što su informacije o ograničenjima u prometu, izvanrednim događajima, podaci iz raznih sustava u vlasništvu Hrvatskih cesta kao što su meteorološki podaci i podaci s brojača prometa te se ti podaci koriste za kvalitetniji nadzor i upravljanje prometom. Također, gotovo stotinjak semaforskih uređaja s područja sjeverne, srednje i istočne Hrvatske nadziru se i upravljaju iz Središnjeg centra.
Nacionalna pristupna točka predstavlja jedinstveno mjesto razmjene podataka sukladno europskim standardima. Svrha nacionalne pristupne točke jest objediniti sve postojeće izvore podataka dionika te ih kroz digitalno sučelje, bez naknade, učiniti dostupnima korisnicima.
Naš rad na projektiranju, izgradnji, održavanju i upravljanju mrežama državnih cesta proteklih se godina odvijao u vrlo dinamičnim i nepredvidivim okolnostima. Pandemija, potresi i značajne oscilacije cijene materijala i energenata zahtijevali su prilagodbe svih dionika sektora u hodu, uz redovito poslovanje. Nedostatak radne snage postupno je eskalirao u izazov koji i dalje traži dugoročna rješenja. Svjedočimo i klimatskim promjenama koje će u budućnosti sve više utjecati na naš sustav održavanja i naše projekte. Uz to smo suočeni i sa starim problemima u realizaciji projekata, poteškoćama u postupcima javne nabave, provedbi upravnih postupaka te u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.
Međutim, kada objektivno sagledamo razdoblje od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju pa do današnjih dana, možemo reći da ga je obilježio investicijski zamah. Investicije su dobrim dijelom potaknute novcem iz europskih fondova, no treba imati u vidu da je do njih došlo zahvaljujući temeljitoj pripremi, zalaganju svih dionika i, prije svega, zahvaljujući čvrstoj političkoj podršci Vlade, resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i ostalih državnih institucija. Ulaganja u prometnu infrastrukturu prepoznata su kao zamašnjak suvremenog razvoja, što je simbolizirao Pelješki most kao kapitalno ostvarenje sna o povezanom državnom teritoriju.
Tijekom prethodnog programskog razdoblja u Hrvatskim cestama nastavljena je reorganizacija upravljanja i poslovanja društva Hrvatske ceste d.o.o., dijelom u sklopu Programa restrukturiranja cestovnog sektora, kao i digitalna transformacija, te je načinjena tehnička kategorizacija mreže.
U godinama koje slijede nastavljamo naprijed s uspostavljenim politikama i ustrojenom organizacijom i, naravno, sa snažnim elanom i entuzijazmom razvijati kvalitetnu, modernu i sigurnu infrastrukturu državnih cesta za korisnike.
Sadržaj nastao u suradnji s HC-om