Hrvatska u dobrom gnijezdu, bar statistički

Iz Bruxellesa su upravo stigle privremene ljetne ekonomske prognoze koje će ministru financija Zdravku Mariću osigurati opuštanje na plaži, a vjerojatno će i kadrovskim križaljkama zaokupljeni premijer tu pronaći izvor samozadovoljstva.

Stručnjaci Europske komisije su, naime, znatno poboljšali prognozu hrvatskog ekonomskog rasta, podigavši je na 3,1 posto u ovoj godini. To je bolje i od neki dan objavljenih očekivanja pet glavnih ekonomista najvećih domaćih banaka (Zagrebačke banke, PBZ-a, Erste, Addika i Raiffeisena), čiji je medijan prognoza domaćeg rasta u ovoj godini skočio na tri posto s ranijih 2,6 posto. Doduše, kako je objavila Hrvatska udruga banaka u svojoj publikaciji, ta je domaća revizija rasta “opreznija no što bi se moglo očekivati na prvi pogled”. Inače, najveći pesimist među domaćim ekonomistima očekuje rast po stopi od 2,8 posto, a najveći optimist od 3,2 posto u ovoj godini.

Hrvatsku su pak ove optimističnije najave iz Bruxellesa dovele do toga da se napokon statistički ugnijezdila tamo gdje i političko-ekonomski pripada, u društvo snažno rastućih gospodarstava srednje i istočne Europe. Najbrže pritom rastu, odnosno hvataju korak s razvijenim zapadnoeuropskim državama, Mađarska i Poljska (4,4 posto) te Rumunjska (četiri posto), a ostali se kreću oko tri posto, pri čemu su najlošije Češka (2,6 posto) i Estonija (2,9 posto).

Stare članice EU rastu znatno sporije (uz iznimku Irske, koja će rasti četiri posto), a prosjek Europske unije je 1,4 posto. Bruxelleski povjerenici pritom posebno ističu da će gospodarstva svih članica Europske unije rasti i ove i iduće godine (čak i Italija, oko 0,1 posto, a Njemačka 0,5 posto), ali ipak upozoravaju da su na prognostičkom radaru razne vrste “oblaka”, od neizvjesnosti zbog tenzija u globalnoj trgovini i Brexita do lokalnih slabosti.

Što se Hrvatske tiče, domaća potražnja ostaje glavni izvor rasta, zahvaljujući jačanju investicija (to se najviše može zahvaliti povlačenju novca iz fondova EU) i snažnoj potrošnji kućanstava. Raste i robni izvoz, ali pitanje je koliko će ove godine potegnuti turizam (izvoz usluga) pritisnut konkurencijom mediteranskih zemalja.