Iza kulisa

Hrvatska u dobrom gnijezdu, bar statistički

Stručnjaci Europske komisije su znatno poboljšali prognozu hrvatskog ekonomskog rasta
Zdravko Marić
 Goran Mehkek / Hanza Media
Stručnjaci Europske komisije su znatno poboljšali prognozu hrvatskog ekonomskog rasta

Iz Bruxellesa su upravo stigle privremene ljetne ekonomske prognoze koje će ministru financija Zdravku Mariću osigurati opuštanje na plaži, a vjerojatno će i kadrovskim križaljkama zaokupljeni premijer tu pronaći izvor samozadovoljstva.

Stručnjaci Europske komisije su, naime, znatno poboljšali prognozu hrvatskog ekonomskog rasta, podigavši je na 3,1 posto u ovoj godini. To je bolje i od neki dan objavljenih očekivanja pet glavnih ekonomista najvećih domaćih banaka (Zagrebačke banke, PBZ-a, Erste, Addika i Raiffeisena), čiji je medijan prognoza domaćeg rasta u ovoj godini skočio na tri posto s ranijih 2,6 posto. Doduše, kako je objavila Hrvatska udruga banaka u svojoj publikaciji, ta je domaća revizija rasta “opreznija no što bi se moglo očekivati na prvi pogled”. Inače, najveći pesimist među domaćim ekonomistima očekuje rast po stopi od 2,8 posto, a najveći optimist od 3,2 posto u ovoj godini.

Hrvatsku su pak ove optimističnije najave iz Bruxellesa dovele do toga da se napokon statistički ugnijezdila tamo gdje i političko-ekonomski pripada, u društvo snažno rastućih gospodarstava srednje i istočne Europe. Najbrže pritom rastu, odnosno hvataju korak s razvijenim zapadnoeuropskim državama, Mađarska i Poljska (4,4 posto) te Rumunjska (četiri posto), a ostali se kreću oko tri posto, pri čemu su najlošije Češka (2,6 posto) i Estonija (2,9 posto).

Stare članice EU rastu znatno sporije (uz iznimku Irske, koja će rasti četiri posto), a prosjek Europske unije je 1,4 posto. Bruxelleski povjerenici pritom posebno ističu da će gospodarstva svih članica Europske unije rasti i ove i iduće godine (čak i Italija, oko 0,1 posto, a Njemačka 0,5 posto), ali ipak upozoravaju da su na prognostičkom radaru razne vrste “oblaka”, od neizvjesnosti zbog tenzija u globalnoj trgovini i Brexita do lokalnih slabosti.

Što se Hrvatske tiče, domaća potražnja ostaje glavni izvor rasta, zahvaljujući jačanju investicija (to se najviše može zahvaliti povlačenju novca iz fondova EU) i snažnoj potrošnji kućanstava. Raste i robni izvoz, ali pitanje je koliko će ove godine potegnuti turizam (izvoz usluga) pritisnut konkurencijom mediteranskih zemalja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
06. srpanj 2025 22:00