Gospodarstvo preispituje dosadašnje obrasce ponašanja i dovedeno je u poziciju da je prisiljeno sagledati koji su stvarni kapaciteti za implementaciju održivosti. U tom trenutku u povijesti održana je šesta konferencija Podržimo održivo, vodeća regionalna konferencija o održivosti. Hrvatska gospodarska komora u zagrebačkoj Laubi, 9. i 10. rujna okupila je 600 sudionika. Pod motom RE:START, glavna poruka konferencije je da je vrijeme za nove prioritete i promatranje održivih ciljeva s dozom kritičnosti.
„Danas nema sektora, kompanije ni institucije koja se ne mora suočiti s pitanjem tko će provesti tranziciju, u kojem roku, s kojim resursima i pod kojim uvjetima. Pitali smo tvrtke, manje od jedne petine onih koje su započele sa zelenom tranzicijom ima dovoljno novca da je i dovrši. Zato ove godine govorimo o novom početku, industrija je opet u središtu pozornosti, no moramo je administrativno rasteretiti i financijski injektirati kako bismo uopće mogli govoriti o povećanju produktivnosti i konkurentnosti,“ poručio je Luka Burilović, predsjednik HGK.
Burilović smatra da Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, ne može samo kopirati, da moramo biti pametniji u primjeni i hrabriji u prioritetima. Naglasio je da se kapacitet za tranziciju gradi kroz ljude koji promišljaju drukčije. Ponovni početak je realna i nužna tema, a bez promjene mentalnog sklopa neće biti ni transformacije.
Diskusiju o održivosti, produktivnosti i konkurentnosti Europe na konferenciji su vodili izaslanica predsjednika Vlade Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Pod moderatorskom palicom potpredsjednika HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislava Radoša otvoreno se razgovaralo o ulozi digitalizacije u održivoj tranziciji te o tome kako držati korak s SAD-om i Kinom jednom rukom figurativno svezanom iza leđa održivim politikama EU-a.
„Stabilnost u svjetlu klimatskih i geopolitičkih promjena ostaje primarni moto za društvo i gospodarstvo. Izazovi su u područjima gospodarenja otpadom, zelene infrastrukture, osobito u građevinskom sektoru, smanjivanje gubitaka vode… Napredak se vidi, ali još nas tu čeka puno posla. Pri tome ne smijemo zaboraviti na ono što oduvijek čini poduzetništvo uspješnim – racionalnost u troškovima i zadovoljavanje zahtjeva tržišta, ali uz očuvanje resursa,“ naglasila je Vučković.
Naglašeno je da su poduzećima u zadnjih godinu dana na raspolaganju bila sredstva iz Modernizacijskog fonda u vrijednosti od 170 milijuna eura kroz nekoliko raspisanih poziva. Moguće je bilo dobiti potporu među ostalim za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Dodala je da Vlada RH vodi računa i o socijalnoj uključivosti, te da održivost nije samo zelena.
HGK nagradio najbolje održive tvrtke
ESG ratingu HGK za 2025. godinu pristupilo je 313 poduzeća. Vidljiv je pomak na bolje, više od polovice uključenih poduzeća nalazi se u visokoj i vrlo visokoj kategoriji ratinga. Čak dvije trećine tvrtki koristi energiju iz obnovljivih izvora energije, sve više ih ulaže u reciklažu i razvija vlastite ESG strategije.
Pozitivni pomaci vide se i u društvenoj dimenziji, više od pola poduzeća ima barem jednu ženu u upravi, devet od deset tvrtki provodi programe za mlade zaposlenike, a više od dvije trećine očeva u zadnjoj godini je koristilo očinski dopust. U području korporativnog upravljanja, raste broj onih koji sustavno prate ESG ciljeve i uključuju kriterije održivosti u odabir dobavljača. Prema kriterijima ESG ratinga HGK najboljim tvrtkama dodijeljene su nagrade na konferenciji Podržimo održivo, 9. rujna.
Dobitnik nagrade ESG ratinga HGK za najbolju održivu javnu tvrtku je Zagrebački Holding, a Erste banka je najbolja održiva financijska institucija. Nagradu za najbolji primjer održivog poslovnog modela, odnijela je tvrtka Harburg-Freudenberger Belišće.
Premifab je drugu godinu zaredom dobitnik u kategoriji ESG rating HGK za najbolju održivu malu tvrtku. KONČAR motorni i električni sustavi najbolja su održiva srednja tvrtka, dok je u teškoj konkurenciji, titulu najbolje održive velike tvrtke osvojio HOLCIM.
Država ne smije stvarati barijere u poslovanju
Tranzicija je zelena i digitalna, a država treba stvoriti normativni okvir i biti servis za poduzetnike – poručio je pak ministar Habijan.
„Državne usluge moraju biti nadohvat ruke. Zato smo razvili platformu mGrađani za digitalni pristup javnim uslugama. Također, stvaramo okvir za suradnju javnog i privatnog sektora u Radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije. Javnu upravu činimo učinkovitom, brzom i sigurnom razmjenom podataka putem Središnjeg sustava interoperabilnosti. Ove godine ostvareno je više od 300 milijuna elektroničkih transakcija“, izjavio je Habijan.
Istaknuo je i da je važno za novi Višegodišnji financijski okvir 2028. – 2034. već sada prepoznati koji projekti zahtijevaju veća izdvajanja, a važni su za digitalnu i zelenu transformaciju i mogu olakšati poslovanje i povećati kvalitetu života građana.
Vodeći globalni glasovi održivosti na domaćoj pozornici
Kroz predavanja i panele konferencija je otvorila i raspravu o tome kako upravljati resursima i kapitalom za održivu tranziciju. Tako se središnje izlaganje Daga Dettera, svjetskog autoriteta za upravljanje javnom imovinom, bavilo idejom kako državni resursi mogu otključati skriveno bogatstvo zemlje i postati pokretač održivog razvoja.
„Hrvatska ima jedan od najbogatijih javnih portfelja, kao Švedska 90-ih. - u odnosu na veličinu gospodarstva. Država i gradovi trebaju osnovati holding kompanije za upravljanje javnom imovinom i otvoriti se suradnji s privatnim sektorom. To bi rezultiralo povećanjem proračuna bez oslanjanja na poreze, kao i razvojem domaćeg tržišta kapitala i povećanjem sredstava za inovacije i start-upove,“ pojasnio je Detter.
Pozornicom drugog dana konferencije Podržimo održivo dominirala je kontroverzna Desiree Fixler, zviždačica koja je razotkrila najveći slučaj greenwashinga u financijskoj industriji i otvorila globalnu raspravu o negativnim aspektima ESG-ja.
„Pri primjeni Europskog zelenog plana treba primijeniti kritično razmišljanje, Hrvatska treba nastaviti pragmatičnim pristupom. Ovu gomilu ESG regulativa treba ukinuti što je prije moguće kako bi se spasila budućnost kontinenta. Europsko gospodarstvo stagnira – produktivnost pada, rast BDP-a je zanemariv, a ulaganja u istraživanje i razvoj jedva su djelić onoga u SAD-u,“ kazala je Fixler.
Najbolji zeleni start-up ECOcube, najbolji zeleni scale-up Project O2
ECOcube i Project O2 pobjednici su prvog Pitch natjecanja HGK za hrvatska zelena start-up i scale-up poduzeća. Svaki projekt osvojio je nagradu od 5.000 EUR, studijski posjet Japanu i sastanke s japanskim investicijskim fondovima te prijedloge za poboljšanje investicijske spremnosti. U finale se probilo šest projekata od 24 prijavljena, a pobjednike je odabrao stručni žiri nakon pitcha na pozornici konferencije Podržimo održivo.
Žirijem je predsjedao Sasja Beslik, stručnjak za održivo financiranje, a žirirali su i Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Draženka Draženović Kostelac savjetnica Uprave u HBOR-u, Gerhard Huber, izvršni predsjednik eGreen, poduzetnik i investitor i Yoshihiro Tanaka, izvršni direktor Asuka Corporate Advisory, stručnjak za održiva i odgovorna ulaganja.
„Zelena i digitalna tranzicija zahtijevaju razmišljanje izvan okvira. Pobjednici, ali i svi projekti koji su nam predstavljeni primjer su hrvatske pameti i inovativnosti. Birali smo između konkretnih rješenja za izazove zelene i digitalne tranzicije – smanjenje otpadnih materijala, čišćenje mora, pošumljavanje, digitalizaciju usluga… Finalistima smo omogućili povezivanje s partnerima i investitorima – za rast poslovanja i širu implementaciju ovih inovativnih projekata,“ pojasnio je Radoš.
U kategoriji Najbolji zeleni start-up pobjeda je otišla u ruke tvrtke Marservis za projekt ECOcube. Projekt tima iz Istre predstavlja autonomne plutajuće stanice za prikupljanje otpadnih voda i krutog otpada s plovila, potpuno energetski samoodržive zahvaljujući solarnim panelima. Izgrađen je od recikliranih i prirodnih materijala, a može se postaviti u marine, luke ili zaštićena morska područja.
Vrijednu nagradu u kategoriji Najbolji zeleni scale-up odnio je Project O2. Tvrtka Magic forest iz Grubišnog Polja razvila je projekt koji koristi dronove i biorazgradive „sjemenske bombe“ za brzo i učinkovito pošumljavanje opustošenih površina. Njihova misija je, kako kažu, vratiti šume Europi, uz pomoć tehnologije, lokalnih zajednica i partnerstava s javnim i privatnim sektorom.
Konferenciju su podržali Coca-Cola HBC Hrvatska i Erste banka kao platinasti partneri, Hrvatska poštanska banka kao zlatni partner te INA, JGL, ENNA, PBZ i VISA kao brončani partneri. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Europska investicijska banka, Ministarstvo pravosuđa i digitalne transformacije, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije podržali su konferenciju kao institucionalni partneri, dok su prijatelji konferencije Badel 1862, E.ON, Croatia Airlines, Croatia osiguranje, CEMEX, Končar, Spring + Shift, ATD Solucije, Ericsson Nikola Tesla, MS Energy, UN Global Compact mreža Hrvatska, Zagreb plakat, ZG Holding i Prostoria
Sadržaj omogućava HGK
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....