Cilj je očuvati prinose

Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), neto imovina obveznih mirovinskih fondova premašila je krajem kolovoza 22,2 milijarde eura. Prosječni godišnji prinos od početka rada u najliberalnijoj kategoriji A iznosi 7,61 posto. U kategoriji B, u kojoj je najviše članova, iznosi 5,34 posto, dok je za fondove kategorije C prosječni godišnji prinos od početka rada 3,32 posto.

Prema godišnjim podacima, ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova krajem 2023. godine bila je veća za gotovo 15,3 posto ili 2,7 milijardi eura nego na kraju 2022. Mirovinski fondovi su tako od osnivanja do kraja prošle godine svojim članovima zaradili više od osam milijardi eura dodane vrijednosti. To na konkretnom primjeru člana s prosječnom plaćom znači da je u 20 godina na svoj račun u obveznom mirovinskom fondu uplatio ukupno 13.695 eura obveznih doprinosa. Na dan 31. prosinca 2023. taj je član na osobnom računu ukupno imao 22.693 eura, što znači da je mirovinski fond za njega zaradio dodatnih 8998 eura. Da bi pratili ostvarene prinose, svi bi članovi obveznih mirovinskih fondova trebali redovno provjeravati stanje na svojem računu u obveznom mirovinskom fondu.

Prepoznavanje prilika

Upravo je 2023. uz pozitivna kretanja na tržištima kapitala, pažljivo upravljanje imovinom, prepoznavanje dobrih investicijskih prilika na financijskim tržištima te diversifikaciju ulaganja bila godina rekordnih prinosa koje su obvezni mirovinski fondovi ostvarili za svoje članove. Struktura portfelja obveznih mirovinskih fondova ide prema većoj diversifikaciji. Tako je krajem 2023. godine izloženost prema hrvatskim državnim obveznicama bila 52,79 posto. Udio domaćih dionica u portfeljima OMF-ova je 13,66 posto, dok su dionice stranih tvrtki u imovini OMF-ova porasle na 8,59 posto ukupnog portfelja. Od drugih oblika ulaganja najzastupljenija su ona u inozemne UCITS fondove.

Za buduće mirovine građana iznimno je važan i treći mirovinski stup dobrovoljne mirovinske štednje. Na kraju prošle godine u sustavu dobrovoljne mirovinske štednje više od 443.000 građana uštedjelo je 1,3 milijarde eura, što je rast od 19,2 posto na godišnjoj razini. Lani je poslovalo osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s 394.326 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond s 48.686 članova. Osim što svi građani bez obzira na radni status i dob mogu fleksibilno uplaćivati kada i koliko žele u dobrovoljne mirovinske fondove, uplate u treći stup poticajne su za poslodavce, koji tako mogu nagraditi svoje zaposlenike. Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu jedina je na koju je moguće ostvariti i državne poticaje. Naime, uz prinose fonda te porezne olakšice za poslodavce, država na dobrovoljnu mirovinsku štednju daje još 15 posto poticaja, uz maksimalan iznos do 99,54 eura koji je moguće ostvariti tijekom jedne kalendarske godine.

Prema analizi Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), hrvatski mirovinski fondovi u nadolazećim godinama suočavaju se s nekoliko ključnih izazova. Kao prvo, upravljat će portfeljem u uvjetima usporavanja ekonomije i promjenjivih kamatnih stopa. To znači da će fondovi morati pažljivo birati investicije da bi očuvali realnu vrijednost imovine svojih članova s obzirom na to da bi smanjeni prinosi na obveznice u slučaju nastavka smanjenja ključnih kamatnih stopa smanjili atraktivnost državnih obveznica, dok bi se dionička tržišta mogla naći pod pritiskom u slučaju manjih stopa gospodarskog rasta. Očekuje se povećano usmjeravanje investicija prema alternativnim ulaganjima, poput nekretnina i infrastrukturnih projekata.

Nova pravila

Kad je riječ o regulatornim promjenama, očekuje se nastavak prilagodbi u mirovinskoj regulativi, kako na razini Europske unije tako i na lokalnoj razini. Implementacija novih pravila, posebice vezanih za održivo financiranje i ESG kriterije, zahtijevat će od fondova dodatna prilagođavanja u upravljanju portfeljem, ali i transparentnije izvještavanje.

Prema analizi UMFO-a, među ključnim izazovima je i rizik smanjene potražnje i rasta volatilnosti na globalnim tržištima. Usmjerenost na diversifikaciju ulaganja u inozemstvu donosi koristi, ali i rizike, osobito u uvjetima rasta političkih napetosti i trgovinskih barijera. Uslijed nepredvidljivosti globalnih tržišta, mirovinski fondovi će morati povećati otpornost svojih portfelja kroz upravljanje rizicima i pravovremeno reagiranje na vanjske šokove. Korištenje uobičajenih metoda za zaštitu portfelja, kao što su to, primjerice, put-opcije, u velikoj mjeri omogućuje veću izloženost dioničkim tržištima uz smanjen rizik.

Zbog očekivanih izazova hrvatski mirovinski fondovi imaju strategije za ublažavanje rizika i povećanje prinosa. Tim je strategijama istaknuta diversifikacija ulaganja. Naime, da bi se smanjili utjecaji volatilnosti tržišta, fondovi će vjerojatno nastaviti diversificirati svoje portfelje kroz ulaganja u različite klase imovine, uključujući dionice, obveznice, nekretnine i privatne fondove. Fokus na infrastrukturne projekte i obnovljive izvore energije također bi mogao igrati ključnu ulogu u strategiji fondova.

U analizi UMFO-a ističe se i praćenje kamatnih stopa i prilagodba portfelja. Naime, u uvjetima promjenjivih kamatnih stopa, fondovi će morati pažljivo upravljati duracijom obvezničkih ulaganja da bi smanjili izloženost kamatnom riziku te preusmjeriti dio sredstava u instrumente s varijabilnim kamatama. I u konačnici fondovi jačaju upravljanja rizicima ulaganjem u razvoj naprednih modela za predikciju rizika, kao i korištenjem alata za analizu geopolitičkih rizika.