Ovim tempom, za postizanje rodne jednakosti trebat će još šest ili sedam desetljeća, ističu neki zastupnici

 Sergio FLORES/AFP
RODNA NERAVNOPRAVNOST

Žene u Europskoj uniji i dalje imaju manje plaće

"Od 2018. do 2020. napredak u rješavanju problema rodne nejednakosti nije ostvaren, stanje je još gore"
Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 14. veljača 2022. 14:25

Žene i dalje primaju manje plaće i mirovine, konstantno su izložene nasilju i uznemiravanju, uskraćuju im se seksualna i reproduktivna prava", istaknuo je hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić iz grupacije Socijalisti i demokrati (S&D) u raspravi u Europskom parlamentu.

Brojne europarlamentarke i europarlamentarci upozorili su da u razdoblju od 2018. do 2020. nije ostvaren napredak u rješavanju problema rodne nejednakosti, nego je situacija još gora. Prema Institutu za ravnopravnost spolova u EU, indeks rodne ravnopravnosti iznosi 68 od 100 bodova, navela je španjolska zastupnica Rosa Estarás Ferragut iz Europske pučke stranke (EPP). "Dakle, mnogo je još posla pred nama", istaknula je.

Usvojeno izvješće

Prema izvješću Odbora Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2018. do 2020., žene u EU i dalje su manje plaćene od muškaraca - 14 posto manja plaća i 29,5 posto manja mirovina - te su izloženije nasilju. Slovenska eurozastupnica Ljudmila Novak (EPP) istaknula je da su "među najsiromašnijim građanima Europske unije prije svega žene".

Ekstreman izraz nejednakosti i diskriminacije žena ipak je nasilje, i to u obitelji, na radnome mjestu i od partnera.

"Potrebna nam je promjena u politici kako bi se učvrstila i ojačala prava žena. Borba protiv svih oblika nasilja nad ženama mora biti prioritet", rekla je izvjestiteljica Sandra Pereira (ljevica).

Njezino je izvješće usvojeno s 500 glasova, 105 zastupnika glasalo je protiv, a 87 je bilo suzdržano. Protiv izvješća o rodnoj ravnopravnosti glasovao je Ladislav Ilčić (Hrvatska konzervativna stranka). HDZ-ovi eurozastupnici Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko ostali su suzdržani, kao i nezavisni Mislav Kolakušić. Ostali su podržali izvješće.

Tijekom rasprave posebno je naglašen problem patrijarhalnosti koja usporava napredak u postizanju jednakosti. "Naša se društva još temelje na patrijarhalnim strukturama koje omogućavaju toksično rodno stereotipiziranje i otežavaju postizanje rodne jednakosti, i za žene i za muškarce", rekla je danska zastupnica Karen Melchior iz kluba Renew (liberali).

Ovim tempom, upozorili su zastupnici, za postizanje rodne jednakosti trebat će još šest ili sedam desetljeća, a neki smatraju i više.

Ambicije i upornost

"Ovo je posao koji će trajati stoljećima. I koji traje već stoljećima. Zakoni ne mogu promijeniti kulture, trebaju nam ambicije i upornost", naglasila je portugalska zastupnica Maria-Manuel Leitão-Marques (S&D). Francuska zastupnica Irène Tolleret (Renew) rekla je da je "veoma zabrinjavajuće što u 21. stoljeću još raspravljamo o nejednakostima između muškaraca i žena".

Francuska zastupnica Annika Bruna iz kluba zastupnika Identitet i demokracija (desnica) rekla je neće podržati ovo izvješće "jer je tema instrumentalizirana". "Tekst izričito osuđuje tradicionalne obiteljske vrijednosti, uvodi se rodna ideologija", navela je Bruna.

Nizozemski zastupnik Michiel Hoogeveen iz kluba Europskih konzervativaca i reformista ističe, pak, da ne podržava izvješće o rodnoj ravnopravnosti "jer nije u domeni EU da donosi odluke koje se tiču obiteljskog prava".

Podrška žrtvama

Povjerenica Europske komisije Helena Dalli rekla je da računa na podršku europskih institucija da se što prije odobri prijedlog za direktivu o transparentnosti plaća.

"Ovaj je prijedlog važan za primjenu načela jednakih plaća za jednaki rad, a to je važan korak naprijed prema rodnoj jednakosti na radnom mjestu", rekla je povjerenica. Dodala je i da uskoro očekuje zakonodavni prijedlog direktive protiv nasilja u obitelji. U sklopu šire teme, Europski parlament usvojio je i prijedlog rezolucije za pooštravanje mjera protiv seksualnog uznemiravanja u institucijama EU te zatražio uvođenje obvezne edukacije o načinima borbe protiv zlostavljanja za sve zastupnike. Rezolucija Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u cijelosti je usvojena s 516 glasova. Protiv je glasalo 86 zastupnika, a suzdržanih je bilo 75.

Ladislav Ilčić iz HKS-a i nezavisni Mislav Kolakušić bili su suzdržani. HDZ-ovi Karlo Ressler i Tomislav Sokol nisu glasali. Ostali su podržali rezoluciju. Brojke pokazuju da je seksualno uznemiravanje često neprijavljeno i zataškano te da se o njemu premalo izvještava. To se događa zbog toga što se ovaj problem često ne doživljava ozbiljno, zbog neznanja o načinima pružanja podrške žrtvama, straha od viktimizacije, gubitka radnog mjesta i sl.

Izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnosti upozorava da su najčešće žrtve seksualnog uznemiravanja u Europskom parlamentu djelatnici na najranjivijim položajima: osobe koje su vježbenici, osoblje koje obavlja poslove asistiranja, ugovorno osoblje. Većina žrtava seksualnog zlostavljanja su žene, i na razini institucija EU i općenito. "U 90 posto slučajeva žrtve su žene. Čak 50 posto žena doživjelo je neki oblik zlostavljanja, a te su brojke još i veće jer se brojni slučajevi ne prijavljuju", upozorila je Evelyn Regner.

Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja jedan je od ključnih ciljeva Strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2020. do 2025. koju je donijela Europska komisija. Nijedna članica nije postigla potpunu rodnu ravnopravnost, navodi Komisija.

Linker
14. veljača 2022 14:28