PLAN DO 2030.

Velik izazov bit će jačanje energetske učinkovitosti zgrada u Hrvatskoj

Cilj je klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je provedbu ambicioznog plana

 Goran Mehkek/Cropix

Hrvatskoj će u provedbi ambicioznog plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. najveći izazov biti povećanje energetske učinkovitosti zgrada, izjavio je u ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Neposredno prije ministrove izjave većinom glasova u Europskom parlamentu usvojena je Direktiva o energetskim svojstvima zgrada čiji je cilj ubrzanje energetske obnove zgrada: oko 75 posto ih je u Europi energetski neučinkovitih uglavnom zato što su mnoge sagrađene u doba prije novih pravila, a velik dio tih zgrada, od kojih mnoge koriste fosilna goriva za grijanje, služit će svrsi do 2050. godine, kada bi EU trebala postati ugljično neutralna.

Stabilno okruženje

Unapređenje energetskih svojstava zgrada jedan je od najvažnijih čimbenika u sklopu projekta "Spremni za 55%" ("Fit for 55%"). Riječ je o klimatskom paketu koji obuhvaća niz prijedloga kako bi se do 2030. godine klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama korištenja zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.

Odredbama Direktive obuhvaćene su energetske potrebe za toplinsku izolaciju, zagrijavanje i hlađenje prostorija i rasvjetu. Osim što se Direktivom želi ubrzati obnova zgrada, cilj je osigurati i stabilno okruženje za odluke o ulaganjima. Od država članica zahtijeva se donošenje dugoročnih strategija obnove zgrada i postupno uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava.

- Rješavanje energetske učinkovitosti zgrada trebalo bi biti preduvjet za planove postizanja energetske učinkovitosti svake članice, ali postojeće dugoročne strategije obnove koje su podnijele države članice neće nam omogućiti postizanje tog cilja ako ne prilagodimo naše životne i radne prostore - istaknuo je izvjestitelj Seán Kelly (EPP).

- Neke države članice imaju visoke ciljeve, a druge trebaju intenzivirati svoje napore i više ulagati. Komisija se slaže s Parlamentom da državama članicama treba pomoći glede donošenja strategija te posebno uskladiti predložak za razvoj strategija - rekla je Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane.

Čišća mobilnost

Hrvatska računa na novi socijalni fond za klimu, koji bi se trebao uspostaviti u predstojećem razdoblju. Sredstvima iz toga fonda članice će pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost.

Iz Fonda će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za razdoblje od 2025. do 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira.

- S obzirom na desetke milijardi kuna koje će trebati utrošiti u tom smjeru, nama je svaka kuna i svaki izvor silno bitan. Stoga i naglašavamo važnost socijalnog klimatskog fonda koji će biti korišten za smanjenje socijalnih rizika koji će nastati zbog napora na povećanju energetske učinkovitosti - rekao je Ćorić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. kolovoz 2022 18:04