ZAKLJUČAK PANELA

‘Utvrdite minimalne plaće kako bi se osigurala slična kvaliteta života u EU‘

Ne trebaju nam samo mjere, treba nam i proračun koji će financirati sve te programe, poručio je hrvatski ministar

Marko Pavić

 Goran Mehkek/Cropix

Utvrdite minimalne plaće u Uniji", zatražili su to građani Europske unije na Konferenciji o budućnosti Europe o čemu Europski parlament već vodi pregovore s Vijećem EU-a.

Na plenarnoj skupštini Konferencije u Strasbourgu za vikend raspravljalo se o preporukama nacionalnih i europskih panela građana i građanki.

Prva od 48 preporuka panela građana o snažnijem gospodarstvu, socijalnoj pravdi i radnim mjestima koji je zaključio svoj rad 27. veljače u Dublinu bila je uvođenje minimalne plaće kako bi se osigurala slična kvaliteta života u svim državama članicama.

Španjolska eurozastupnica i predsjednica kluba socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Iratxe Garcia Perez, koja je u petak predsjedala radnom skupinom konferencije za snažnije gospodarstvo, rekla je da je primjerena plaća ona koja ljudima omogućuje da rade i da pritom ne žive u siromaštvu.

"Nastojimo uključiti barem 60 posto prosječne plaće, što je iznos za koji stručnjaci kažu da je minimum potreban za dostojanstven život", rekla je Garcia Perez za Hinu.

Socijalna prava

Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici 25. studenog 2021. pozdravili prijedlog o pravednim plaćama diljem EU-a, i utvrdili svoje stajalište u pregovorima s Vijećem da je potrebno utvrditi minimalan iznos plaća koji bi Europljanima omogućavao pristojan životni standard.

Parlament je, s Vijećem i Komisijom, još u studenome 2017. proglasio europski stup socijalnih prava koji treba osigurati pravedne plaće.

Činjenicu da su građani iznijeli zahtjev koji je već u postupku institucija EU-a Perez Garcia je pripisala je nedostacima komunikacije EU-a s građanima.

"To znači da mi, institucije Europske unije, još uvijek moramo mnogo raditi, s nacionalnim vladama, na komunikaciji i uključivanju građana. To nije njihova krivnja. Moramo pojednostaviti jezik i stvoriti bolje načine kako bismo ih uključili", poručila je Iratxe Garcia Perez i podsjetila da Parlament i Vijeće trenutno pregovaraju o Prijedlogu direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u.

Na plenarnoj sjednici Konferencije sudjelovao je i hrvatski ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić te podsjetio da Unija ne postoji samo radi benefita, "već da je to i Unija vrijednosti, a solidarnost je ključna vrijednost" sadržana u svim preporukama.

"Ja sam pročitao preporuke. Slažem se s mnogima od njih, osobito u socijalnom dijelu, gdje većina preporuka u skladu s Europskim stupom socijalnih prava koji je kompas za socijalnu Europu. Za sve to je potreban novac. Ne trebaju nam samo mjere, treba nam i proračun koji će financirati sve te programe", poručio je Pavić.

Puno radno vrijeme

Apelirao je na Europsku uniju da sve ukrajinske izbjeglice budu prihvaćene kao korisnici sadašnjih programa socijalnog fonda kako bi dobili pomoć koja im je potrebna "jer solidarnost je budućnost Europe". Nova minimalna plaća u Hrvatskoj od ove godine iznosi 3750 kuna ili 500 eura neto, odnosno 4700 kuna ili 624 eura bruto. Hrvatska je i s ovim povećanjem u pet država članica EU s najnižim primanjima za puno radno vrijeme.

U EU-u 21 zemlja ima zakonski propisanu minimalnu plaću, dok se ista u Danskoj, Italiji, Austriji, Finskoj, Švedskoj i na Cipru određuje kolektivnim ugovorima. Oliver Röpke, predsjednik skupine radnika u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i član radne skupine, je rekao da preporuke panela građana zapravo pružaju jasnu političku podršku za prijedlog direktive.

Udio siromašnih građana se povećao

Udio građana koji su suočeni sa siromaštvom unatoč činjenici da su zaposleni povećao se s 8.3 posto ukupne radne snage EU-a u 2007. godini na 9.4 posto u 2018. godini, napomenuo je Oliver Röpke.

Camila Jensen, danska predstavnica panela građana, na plenarnoj skupštine Konferencije rekla je da su preporuke građana bile usmjerene na poštenu plaću, razumne uvjete rada, razumnu količinu radnih sati tjedno i razumna očekivanja poslodavca prema zaposlenicima.

"Tema socijalna pravde kroz regulirano tržište rada je bilo apsolutno ključno pitanje. Iskusila sam da su sve rasprave imale isti fokus, a to je socijalna pravda za sve kako bi se osigurali pošteni i pristojni standardi života za sve Europljane", rekla je Jensen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2022 06:27