ARIANA VELA

Tko želi imati koristi od fondova EU, može to monetizirati uz trud, volju i učenje

«Hrvatska je u financijskoj perspektivi ugovorila 119 posto financijske alokacije. To je odličan podatak»


Ariana Vela

 Neja Markičević/Cropix

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o planovima financiranja i oporavka EU od krize izazvane pandemijom još tijekom ljeta 2020. godine. Osim što su parlamentarci EU već tada probili put za "Next Generation EU", program oporavka od 750 milijardi dolara, bilo je to vrijeme kad su raspravljali i dugoročne povijesne poteze zajedničkih proračunskih osnova te novih prioriteta, kao što su zelena i digitalna agenda. Danas u Hrvatsku već počinju pristizati sredstva EU za oporavak i ona iz srednjoročnog okvira financiranja te ključno pitanje u RH postaje, koliko ćemo biti uspješni u realizaciji rješenja koje je parlament EU lansirao još preklani.

Ariana Vela jedna je od vodećih hrvatskih konzultantica za projekte EU i strateško projektiranje. Njezino poduzeće - AVELANT - iza sebe ima više od 500 projekata s ukupnom vrijednošću portfelja od 5 milijardi eura. Kroz njihovu specijalističku izobrazbu prošlo je oko 10.000 polaznika. Već iz ovih podatka vidljivo je da je Ariana Vela vjerojatno najpozvaniji sugovornik u privatnom sektoru kad je riječ o problematici korištenja fondova EU u razdoblju koje je pred nama. Očekuje nas puno neodgovorenih pitanja, ali A. Vela na osnovi osamnaest godina iskustva smatra da sada svatko tko doista želi imati koristi od fondova EU, može monetizirati svoju odlučnost i upornost.

Hrvatska će u razdoblju od 2021. do 2026. dobiti 6,3 milijarde bespovratnih grantova i oko 3,6 milijardi putem zajmova. Novac je velik, razdoblje relativno kratko. Imamo li dovoljno dobro postavljenu organizaciju za privlačenje tih sredstava? Kolika bi, prema vašem mišljenju, mogla biti iskorištenost?

- Alokacija koju spominjete samo je jedna od više izdašnih izvora financiranja koje će Hrvatska imati na raspolaganju u sljedećem razdoblju. Važno je istaknuti i alokaciju iz Višegodišnjeg financijskog okvira, ali i sredstva koja smo ugovorili iz Fonda solidarnosti EU. Ukupan iznos alokacije koji nam je stavljen na raspolaganju do kraja 2030,. godine, uključujući međurazdoblje za korištenje Fonda solidarnosti EU i Nacionalnog plana opravka i otpornosti, premašuje 25 milijardi eura i za Hrvatsku predstavlja veliki izazov.

S jedne bismo strane trebali biti zadovoljni jer na raspolaganju imamo alokaciju koja je dvostruko veća od one koju smo imali u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020., no to istovremeno stvara razlog za zabrinutost jer naši rezultati u korištenju sredstava EU, pogotovo kad promatramo parametar isplaćenosti i koliko je od toga Europska komisija stvarno i odobrila, nisu ohrabrujući. Prema posljednjim izvješćima, Hrvatska je u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. ugovorila 119 posto financijske alokacije, što je svrstava u prve tri države članice EU. To je odličan podatak, no potrebno ga je promatrati u kontekstu toga da je financijska perspektiva o kojoj govorim pri kraju i da je stopa ugovorenosti relativno visoka u svim državama članicama. S druge strane, Hrvatska je isplatila 55 posto iste te alokacije, odnosno nešto više od pola, i to je podatak koji nas, u kontekstu onoga što nas očekuje u sljedećem razdoblju, treba jako zabrinjavati.

Kada je u pitanju Nacionalni plan oporavka i otpornosti, sustavi upravljanja i kontrole formiraju se i regulatorni okvir koji pokriva ova pitanja je usvojen, što je dobro. Pozitivno je što je regulatorni okvir takav da će upravljanje biti jednostavnije od onoga na koje smo naviknuti u europskim strukturnim i investicijskim fondovima jer se ti sustavi naslanjaju na europski semestar, no negativno je to što za tu alokaciju imamo vrlo ograničen vremenski okvir (do kraja kolovoza 2026. godine sredstva moraju biti utrošena), a natječaji još nisu objavljeni. Djelomično je razlog tome i lutanje Europske komisije koja je u posljednje dvije godine vrlo sporo i neučinkovito reagirala kako kod instrumenta za oporavak i otpornost, tako i kod višegodišnjeg financijskog okvira pa se ta njihova neodlučnost i nedorečenost prelila na države članice, a tako i nas.

Najveći izazov u sljedeće dvije godine predstavlja preklapanje triju izvora financiranja. Cilj je isplatiti što je moguće više od stare alokacije, ali i raspisati pozive te dodijeliti sredstva iz novih izvora. Najveći su potrošači sredstava EU u javnom sektoru infrastrukturni projekti koji su povezani s dugotrajnim postupcima javne nabave, a u poslovnom su sektoru to, također, infrastrukturni projekti koji nisu toliko opterećeni javnom nabavom.

Pitanje za male ljude: kako je najlakše imati koristi od novca EU koji stiže? Što poduzeti?

- U 18 godina rada s ovakvim izvorima financiranja, mogu reći da svatko tko želi imati određene koristi od fondova EU, može to monetizirati, uz određenu razinu truda, upornosti, volje i učenja, bilo da je riječ o ulasku u konzultantski sektor, upravljanju projektima za javni sektor ili u pokretanju vlastite investicije. Najveća zapreka svakom čovjeku manjak je želje za učenjem i mišljenje ‘kako ćemo, lako ćemo‘. To u složenom okuženju kao što je ovo, u kojem treba imati multidisciplinarna znanja, ne prolazi. Prvi korak je odlučiti što želite od fondova EU, drugi je proučiti što je na raspolaganju i kakve su prilike, a treći je baciti se na posao. Stvari su vrlo jednostavne ako postoji volja.

Predstavnici pojedinih lokalnih sredina s pripremljenim projektima ljute se jer tvrde da sada moraju čekati inertnije sredine da razrade svoje projekte. Čini li vam se da doista svjedočimo svojevrsnoj penalizaciji bržih i naprednijih među gradovima i županijama?

- To je na određeni način točna tvrdnja jer država pokušava biti majka svima i sve tretirati jednako, ne uzimajući u obzir da takvim pristupom penalizira one koji su već uložili trud i resurse u pripremu projekata. Pametan pristup u ovome trenutku bio bi da komunicira spremnijim jedinicama lokalne samouprave kako bi trebali izgledati osnovni parametri financiranja koje će oni uvrstiti u svoju projektnu dokumentaciju i da im odobri da, uz uvjet da imaju vlastite izvore financiranja za pokretanje investicija, počnu s provedbom jer smo u prihvatljivom razdoblju financiranja za sve izvore koji su nam na raspolaganju. Zbog ograničenih rokova i kapaciteta nemamo vremena za gubljenje i vrlo je važno potaknuti novi val investicija koji će zasigurno biti značajan uz ovako dostupna sredstva.

Gospodarstvo bi ukupno trebalo dobiti oko 25,7 milijardi kuna. Čini se puno. No, bilo je i puno prigovora iz privatnog sektora da će previše otići javnom? Je li se u međuvremenu korigirao taj disbalans?

- Određenim naporima poslovne zajednice unesene su izmjene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti koje su dovele do povećanja iznosa koji će biti na raspolaganju poslovnom sektoru, no pravo pitanje za efikasnu implementaciju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nije podjela alokacije u određenim nekome prihvatljivim omjerima, nego tko ima spremne projekte, jesu li ti projekti u skladu s ciljevima Plana, mogu li biti provedeni u rokovima i što će se postići njima. Kao što sam prethodno navela, očekujem da će se Plan mijenjati 2023. godine u korist poslovnog sektora jer će se pokazati da ima kapacitet da iskoristi svoj dio alokacije i da s time, što je najvažnije, postigne određene rezultate koji imaju pozitivne učinke na cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Ne čini li se s obzirom na trenutak u kojem živimo i očite probleme bolničkog sustava oko 2,5 milijardi za zdravstvo premalo?

- Zdravstveni sustav, kao i neki drugi u državi, traže ozbiljnu reformu. Treba vidjeti kakvo bolje optimizirati procese, učinkovitije koristiti resurse, modernizirati opremu, ojačati i pomladiti kadar i osigurati održivost u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Bez toga je svako ulijevanje novca iz bilo kojeg izvora, pa tako i fondova EU, samo palijativa koja će, doduše, pomoći, ali neće omogućiti znatan pomak nabolje. Zbog toga uvijek kažem korisnicima iz zdravstvenog sektora da rade na tome da ojačaju vlastite kapacitete i infrastrukturu i da koriste fondove EU za to, a da će država ionako raditi po svome kao i dosad.

Čak 6,5 milijardi kuna u tzv. Komponenti 1 odlazi na unapređenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, a 5,56 milijardi na jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju. Slijedi razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava… Odgovara li, prema vašem mišljenju, namjenska struktura fondova EU strukturi hrvatskoga gospodarstva?

- S obzirom da sam sudjelovala u izradi dijela Nacionalnog plana opravka i otpornosti, znam kako je taj proces izgledao i znam kako je došlo do raspodjela alokacije, kao i određivanja prioriteta financiranja. Reći su samo da onaj tko je na vrhu piramide mora imati viziju, biti dovoljno hrabar da nekima kaže ne i da usmjeri sredstva tamo gdje očekuje da će postići najbolje efekte. Kod financiranja EU trik je u tome da onaj tko zna koje podatke treba promatrati, vrlo brzo može izvesti zaključak jesu li sredstva pametno planirana i dobro utrošena. Rezultati svih tih procesa vrlo će brzo biti vidljivi.


Trudimo se da se obnova nakon potresa ubrza

Imate konzalting tvrtku za fondove EU. Otkud trenutačno dolazi najveća potražnja u vašem biznisu?

- Vlasnica sam trgovačkog društva AVELANT koje se bavi pripremom i provedbom projekata u području fondova EU i drugih izvora, savjetovanjem u području javne nabave, ali i strateškim planiranjem. Najveća potražnja za našim uslugama odnosi se na više aspekata našeg posla, ali ponajprije na ‘spašavanje‘ projekata koji su zapeli iz različitih razloga jer imamo vrlo veliko iskustvo i široku ekspertizu upravo u tom segmentu, zatim svojevrsnu borbu s nepravilnostima i financijskim korekcijama koje određenim korisnicima utvrde sustavi ako smatraju da je došlo do određene pogreške, kao i u planiranju, pripremi i provedbi postupaka javne nabave s naglaskom na fondove EU.

Međutim, meni je osobno najdraže kad s nekim klijentom, bez obzira na to jeli riječ o javnom ili privatnom sektoru, možemo raditi od samoga početka pa do kraja realizacije. To je za klijente najbolji i najefikasniji način rada kad govorimo o fondovima EU jer mi preuzimamo odgovornost za to da je investicija/projekt dobro planirana i pravilno te efikasno provedena. Nažalost, praksa pokazuje da se priprema i provedba projekata čvrsto povjerava nedovoljno stručnim osobama koje nedovoljno kvalitetno odrade posao i onda nastaju problemi koje malo konzultanata zaista može riješiti.

U posljednjih nekoliko mjeseci aktualna je priča obnove od potresa i tu smo dali doprinos u pripremi projekata koji su osigurali financiranje iz Fonda solidarnosti EU. AVELANT-ov tim je do kraja 2021. godine uložio je nadljudski napor da pomogne prijaviteljima da na vrijeme pripreme i dostave projektne prijave i da osiguramo da se obnova ubrza te da se iskoriste dodijeljena sredstva EU. U sljedećih pola godine usredotočit ćemo se na to da iznesemo ove procese provedbe i da izvučemo svaki eurocent koji je ugovoren.

Osim AVELANTA, predsjednica sam upravnog vijeća i osnivačica Učilišta EU PROJEKTI, prve hrvatske i regionalne ustanove za obrazovanje odraslih u području fondova EU, javne nabave i projektnog menadžmenta. Edukacija je područje u kojem smo dobri, volimo to raditi i odgojili smo brojne pojedince iz svih sektora koji danas rade za državu, jedinice lokalne samouprave ili su konzultanti u vlastitim poduzećima i međunarodnim organizacijama.

2023. doći će do izmjena u korist poslovnog sektora

Najveći izazov u sljedeće dvije godine predstavlja preklapanje triju izvora financiranja; financijske perspektive od 2014. do 2020. koja će završiti 31. prosinca 2023., financijske perspektive od 2021. do 2027., za koju još nemamo potvrde preduvjeta za korištenje alokacije, a to su operativni programi i akreditacija sustava upravljanja i kontrole, kao i alokacije koja se koristi na temelju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

S jedne strane, cilj je isplatiti što je moguće više od stare alokacije, ali i raspisati pozive te dodijeliti sredstva iz novih izvora. To je za sustave upravljanja i kontrole iznimno velik izazov i očekujem uska grla na više razina; od otvaranja poziva, vrednovanja prijava i ugovaranja do kašnjenja u obradi izvještaja koje će dostavljati korisnici.

Očekujem, kad je konkretno Nacionalni plan opravka i otpornosti u pitanju, da će 2023. doći do izmjene u korist poslovnog sektora jer će se, uz uvjet da sustavi odrade svoj posao kako treba, pokazati da poduzetnici troše brzo, efikasno i postižu rezultate.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2024 19:36