NEOČEKIVANA IMENA

Tko su najveći krajnji korisnici fondova EU i zašto su te top liste šupljikave

Trenutačno je nemoguće doći do potpuno točne liste krajnjih korisnika fondova Europske unije

Na 37. mjestu liste je HŽ Infrastruktura (603,3 milijuna eura), a na 44. je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG (549,2 milijuna eura)

 HŽ Infrastruktura

Na listi 50 najvećih izravnih korisnika novca iz kohezijskih fondova Europske unije prva je poljska Generalna direkcija za nacionalne ceste i autoceste, koja je od 2014. do 2020. godine za svoje projekte povukla čak 8,4 milijarde eura. Sljedeća je, ali s upola manjim iznosom, rumunjska kompanija iste namjene, a onda opet jedna poljska javna kompanija, za željezničku infrastrukturu.

Na toj top-listi redom su, prilično razumljivo, javne kompanije, agencije i razvojne banke iz istočne Europe, Grčke, Italije, Španjolske i Portugala, koje financiraju investicije u javnu infrastrukturu ili daju povoljne zajmove i potpore kako bi potaknule razvoj. Što se Hrvatske tiče, na 37. mjestu je HŽ Infrastruktura (603,3 milijuna eura), na 44. mjestu je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG (549,2 milijuna eura), a na 46. mjestu je Hrvatski zavod za zapošljavanje (541,3 milijuna eura).

Fondacije

Kad se, međutim, pogleda tko su najveći krajnji korisnici kohezijske politike Europske unije među fizičkim osobama i kompanijama, tada iskaču neka zanimljiva imena iz svijeta biznisa. Tako je na prvome mjestu europske top-liste 25 krajnjih korisnika iz redova fizičkih osoba moćni bračni par indijskih industrijalaca Mittal, s ukupno 101 milijun eura. Do tih su potpora došle, naime, brojne europske kompanije u njihovu vlasništvu koje se nalaze u Belgiji, Češkoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Poljskoj. Na drugome je mjestu poljski biznismen Maciej Wieczorek, osnivač kompanije Celon Pharma, s ukupno 86,5 milijuna eura potpora za tu farmaceutsku tvrtku. Na ljestvici fizičkih osoba nema nikoga iz Hrvatske, a od zanimljivijih imena izdvajamo još kineskog milijardera Guo Guangchanga koji je na 18. mjestu te ljestvice s ukupno 31,7 milijuna eura potpora koje je primio niz njegovih kompanija u Francuskoj i Portugalu.

Pokazatelji su dio studije koju je naručio Odbor za proračunsku kontrolu Europskog parlamenta (The Largest 50 beneficiaries in each EU Member State of CAP and Cohesion Funds) i objavljena je u svibnju ove godine. Tko su izravni, a tko krajnji ili ultimativni korisnici europskog novca? Autori su svoje kriterije ovako objasnili. Izravni korisnici su javna uprava, javni sektor, kompanije s ograničenom odgovornošću, druge pravne ili fizičke osobe koje primaju novac za kohezijsku politiku od agencija za plaćanje. S druge strane, krajnji korisnici su pravne i fizičke osobe koje izravno kontroliraju više od 25 posto nekog izravnog korisnika (i nitko drugi ne kontrolira više od 25 posto), a tamo gdje niti jedan suvlasnik nema više od 25 posto, smatraju da je izravni korisnik ujedno i krajnji. Objavljene podatke o krajnjim korisnicima ipak treba uzeti sa zadrškom. Autori studije upozoravaju, naime, da je trenutačno u EU zapravo nemoguće doći do potpuno točne liste krajnjih korisnika spomenutih europskih fondova za poljoprivredu i koheziju jer postojeći sustavi izvještavanja u članicama nisu zakonski obvezni pružati informacije o tome, pa ne postoji ni jedinstvena baza krajnjih korisnika. Za pola izravnih korisnika kohezijske politike, kažu, ne može se doći do podatka o krajnjim korisnicima zbog loše kvalitete informacija, anonimizacije i limitiranosti postojećih registara kompanija. To bi, očito je, trebalo mijenjati.

Pojedinačni iznosi

Zamolili smo za komentar nekoliko europarlamentaraca iz Hrvatske. Biljana Borzan (S&D/SDP) kaže kako je jasno da postoje rupe u propisima i praksama koje otežavaju prikupljanje i obradu podataka. "Neshvatljivo je da se u sektoru koji je toliko birokratiziran i podložan brojnim pravilima, poput fondova EU, ne može uspostaviti jedinstveni način prikupljanja podataka o primateljima. Nameće se pitanje je li to tako zato što se nije moguće dogovoriti ili jer nekome sadašnja praksa odgovara", komentira. Karlo Ressler (EPP/HDZ), ujedno glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun, naglašava kako europski građani imaju pravo znati tko su izravni i krajnji korisnici zajedničkih europskih sredstava. Ono što smatra da proizlazi kao očito jest da se mora uskladiti i razraditi metodologija praćenja izravnih i stvarnih korisnika sredstava s ciljem postizanja veće transparentnosti.

MEĐU FIZIČKIM OSOBAMA

Moćni industrijalac Mittal najveći krajnji korisnik kohezijskog novca

Obveza utvrđivanja stvarnog vlasnika trebala bi se primjenjivati kada osoba posjeduje više od 15% tvrtke

Je li čudno što je Lakshmi Mittal, indijski magnat koji drma industrijom čelika preko konglomerata Arcelor Mittal, a američki magazin Forbes njegovo bogatstvo procjenjuje na 17,6 milijardi dolara, najveći krajnji korisnik europskih kohezijskih fondova među fizičkim osobama?

U takve ocjene spomenuta studija ne ulazi, ona samo detektira kompanije kojima je Mittal 100-postotni vlasnik i dobile su potpore. Ne obrađuje se posebno, jer to nije niti bio cilj autora, informacija da je prva na listi krajnjih korisnika među kompanija s ograničenom odgovornošću španjolska Telefonica s 319,6 milijuna eura potpora, drugi je britanski fond Macquarie European Infrastructure s 300 milijuna eura, a treći francuski Orange s 233,2 milijuna eura potpora. Deveta je na toj ljestvici kompanija TelecomItalia s 98,5 milijuna eura, a deseti Deutsche Telekom s 94,3 milijuna eura (među direktnim korisnicima preko kojih je DT povukao novac navodi se i Hrvatski Telekom).

Transparentnost

Odmah slijedi kineski Cosco Shipping sa 78,8 milijuna eura potpora koje je povukao preko pirejske luke kojoj je vlasnik, a na 13. mjestu je američki US Steel Corporation s 77,4 milijuna eura potpora koje je povukao preko čeličana u Košicama u Slovačkoj. Američkih kompanija krajnjih korisnika ima još: Hunt Companies, koja je potporu povukla preko svoje britanske kompanije Amber Infrastructure, te General Electric Company koja je potporu dobila za niz svojih kompanija u Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ni hrvatski europarlamentarci nisu se upuštali u analizu top-lista krajnjih korisnika. O činjenici da se za dio projekata sada niti ne može doći do krajnjih korisnika Karlo Ressler kaže kako očekuje da će u aktualnom financijskom okviru zahtjevi za označavanje korisnika biti dodatno osnaženi, s konačnim ciljem postizanja većeg stupnja transparentnosti.

Stvarni vlasnik

"Sredstva koja su na raspolaganju državama članicama moraju se iskoristiti što kvalitetnije, s ciljem ravnomjernog razvoja Europe, uz strogo poštivanje svih europskih i nacionalnih propisa. Europska i nacionalna nadzorna tijela imaju odgovornost spriječiti bilo kakvu zloupotrebu dodijeljenih sredstava", napominje.
Biljana Borzan ponavlja da je transparentnost ključna i dodaje da je Europski parlament zatražio reformu Financijske uredbe kojom bi se stvorila pravna osnova za obveznu uporabu otvorenih i standardiziranih podataka o javnoj nabavi, na temelju čega bi informatički sustavi za proračunski nadzor trebali postati obvezni i interoperabilni s nacionalnim i regionalnim bazama podataka. (napisala Gordana Grgas)

MISTERIOZNI

Za 2,5 posto krajnjih korisnika nije poznata zemlja u kojoj borave

Studija na generalnoj razini pokazuje da su u razdoblju od 2014. do 2020. godine kompanije s ograničenom odgovornošću bile najbrojnije među izravnim korisnicima, dok su fizičke osobe najbrojnije među krajnjim korisnicima kohezijske politike. Kad se, međutim, gleda prema primljenim iznosima iz fondova EU, najveća grupa i direktnih i krajnjih korisnika iz redova je javne uprave i javnog sektora - na njih odlazi oko tri četvrtine kohezijskih fondova.

Najzanimljiviji nalazi se, jasno, odnose na krajnje korisnike među fizičkim osobama i kompanijama s ograničenom odgovornošću. Fizičke osobe čine trećinu broja krajnjih korisnika, ali primaju samo osam posto iz fondova EU. Kompanije s ograničenom odgovornošću i druge pravne forme čine oko četvrtinu krajnjih korisnika te primaju 12 posto ukupnog iznosa kohezijskih fondova.

Također, postoji oko 3600 krajnjih korisnika, ili njih 0,6 posto, koji nisu rezidenti EU, a primili su oko 1,8 posto iznosa fondova. Za 2,5 posto krajnjih korisnika koji su primili 1,2 posto kohezijskih fondova nije poznata zemlja u kojoj borave ili je nepoznato gdje je kompanija registrirana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 06:22