Ilustrativna fotografija

 Ranko Suvar/Cropix
OSNOVNI POJMOVI

Samo 25% učenika zna da je u Hrvatskoj štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna

Gotovo 70% učenika prije kupovine pažljivo razmatra može li sebi priuštiti određeni proizvod ili uslugu
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 08. lipanj 2022. 15:14

U ispitivanju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koje je provedeno od listopada 2020. do 31. prosinca 2021. i u kojem je sudjelovalo više od 700 učenika srednjih škola širom Hrvatske pokazalo se da je finacijsko ponašanje učenika (58%) najbolje ocijenjeno, a najniže je ocijenjeno financijsko znanje (43%).

Istodobno, 46% učenika pokazalo je pozitivan odnos prema novcu, izvijestili su iz Hanfe povodom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca od 21. do 27. ožujka.

Financijsko znanje, pojasnili su, odnosi se na osnovne financijske pojmove i koncepte. Financijsko ponašanje promatra radnje i ponašanja koje oblikuju financijsku dobrobit i otpornost građana, dok odnos prema novcu podrazumijeva način na koji građani doživljavaju novac. Prema rezultatima istraživanja OECD-a iz 2019. mladi u dobi od 18 do 29 godina pokazali su najnižu razinu financijske pismenosti, a niska razina financijske pismenosti srednjoškolaca potvrđena je i Hanfinom anketom.

Zamjetne razlike

Usporedba tih rezultata s onima iz istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj (mladi u dobi od 18 do 29 godina) koje je proveo OECD iz 2019. pokazuje zamjetne razlike. Prema rezultatima OECD-a najviša je razina financijskog znanja (58%), a najniža odnosa prema novcu (52%), međutim i financijsko ponašanje bilo je nisko ocijenjeno (53 %).

U ispitivanju Hanfe učenici su najlošije rezultate pokazali u financijskom znanju, pa tako samo 28% učenika zna izračunati realnu kamatnu stopu, dok samo 25% učenika zna da je u Hrvatskoj štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna. Pritom su učenici srednje ekonomske škole, a što je, kako ističu, i očekivano, pokazali veću razinu znanja, naročito kod pitanja koja se odnose na mirovinski sustav, dok su učenici gimnazije pokazali najmanju razinu financijskih znanja.

Naglašavaju kako se kod oba navedena pitanja, bez obzira na vrstu programa obrazovanja, gotovo više od 50% učenika izjasnilo da ne zna odgovor na ta dva pitanja. Najveću razinu odgovornog financijskog ponašanja učenici su pokazali u odnosu prema kupnji, gdje njih 69% prije kupovine pažljivo razmatra može li sebi priuštiti određeni proizvod ili uslugu. Iako ne prate redovno svoje troškove i troše izvan svog budžeta, prema samoj odluci o kupovini odnose se odgovorno pa većina učenika zna na što troši svoj novac, dok njih 20% nije sigurno na što im novac odlazi.

Dijeljenje vizije

Istraživanje je, ističu u Hanfi, pokazalo nužnost nastavka provođenja edukativnih aktivnosti prema učenicima svih srednjih škola, a ne samo u programima ekonomskog smjera. Hanfa je stoga i tijekom Svjetskog i Europskog tjedna novca odlučila najviše pažnje posvetiti upravo edukaciji učenika srednjih škola, a aktivnosti usmjerene toj ciljnoj skupini provodit će i ubuduće.

Rezultati ovog istraživanja dolaze u Europskoj godini mladih u kojoj se želi ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, zelenije, uključivije i digitalnije budućnosti. U Europskom parlamentu su naveli kako određivanje 2022. kao godine usmjerene na mlade znači da će se uložiti povećani napori za uključivanje prioriteta mladih u relevantna politička područja Unije i na svakoj razini procesa donošenja odluka u EU-u.

Linker
08. lipanj 2022 16:37