ZAJEDNIČKA STRATEGIJA

Posljedice rata i pandemije: Zaštita mentalnog zdravlja mora biti prioritet Unije

Procjenjuje se da su troškovi povezani s lošim mentalnim zdravljem u EU u pretpandemijskom razdoblju dosezali 600 milijardi eura godišnje

Povjerenica Europske komisije i potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová

 John Thys/Afp/Profimedia

Europski parlament zatražio je da zaštita mentalnog zdravlja bude prioritet EU s obzirom na psihološke posljedice invazije na Ukrajinu i velik porast mentalnih poremećaja tijekom pandemije.

Zastupnici u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali su o Komisijinom izvješću o mentalnom zdravlju i zatražili da zaštita mentalnog zdravlja bude prioritet Europske unije. Povjerenica Europske komisije i potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová otvarajući raspravu naglasila je da je brutalna invazija na Ukrajinu nanijela patnje nedužnom narodu, prenosi Hina.

"Više od četiri milijuna ljudi već je prisiljeno napustiti svoju zemlju, ostavljajući domove i voljene. Također smo iznimno zabrinuti zbog psiholoških posljedica invazije, posebno na djecu i druge ranjive skupine", rekla je i dodala da Europska unija hitno reagira kako bi im pružila podršku.

Izazovna vremena

Jourová je istaknula da djeca izbjeglice proživljavaju nezamislivu kolektivnu traumu. "Zato poduzimamo radnje i mjere i u isto vrijeme istražujemo nove načine da svim sredstvima podržimo potrebe mentalnog zdravlja izbjeglica iz Ukrajine."

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) također se osvrnula na rat i istaknula je da problemi mentalnog zdravlja zaslužuju veću pažnju javnosti te izdašnije resurse za podršku, istraživanje i liječenje.

"Vremena u kojima živimo vrlo su izazovna za očuvanje mentalnog zdravlja. Osim genetske uvjetovanosti, upravo je mentalno zdravlje podložno brojnim čimbenicima poput sukoba, socioekonomske pozadine, a sada i rata", rekla je.

"Procjenjuje se kako su troškovi povezani s lošim mentalnim zdravljem u Europskoj uniji u pretpandemijskom razdoblju dosezali 600 milijardi eura godišnje, oko četiri posto BDP-a. Očekuje se da bi ova brojka mogla biti puno veća u postpandemijskim godinama", upozorila je Glavak.

Način života

Njezin stranački kolega Tomislav Sokol smatra da mentalni poremećaji predstavljaju jedno od najvećih zdravstvenih izazova te navodi kako znanstvenici ističu da su mentalni problemi često izraženiji uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti. Naveo je podatak da su 2018. otprilike 13,5 posto svih bolničkih kreveta u EU bili kreveti za psihijatrijsku njegu te je uvjeren da se postotak tijekom pandemije povećao. "Sukladno podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u prvoj godini pandemije broj slučajeva anksioznosti i depresije porastao je za ogromnih 25 posto što je izrazito zabrinjavajuće", rekao je i dodao da je potrebna "zajednička strategija za mentalno zdravlje na tragu europskog plana za borbu protiv raka".

Valter Flego iz kluba zastupnika Renew Europe smatra da "nema zdravlja bilo koje osobe bez mentalnog zdravlja" te da se mentalno zdravlje "najjednostavnije može opisati kao stanje u kojem se svaka osoba može uspješno nositi sa svakodnevnim stresnim životom".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 05:20