OKRUGLI STOL

Novi europski Bauhaus: "Kroz ovaj projekt moći ćemo preobraziti naša sela, otoke i gradove"

Riječ je o inicijativi za stvaranje ugodnih i energetski učinkovitih prostora kroz spajanje kulture i umjetnosti sa znanošću i tehnologijom.

Sudionici rasprave

 Ured Europskog Parlamenta U Hrvatskoj

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je u petak, 29. travnja okrugli stol na kojem se raspravljalo o mogućnostima i izazovima u provedbi projekta Novi europski Bauhaus (NEB). Riječ je o inicijativi čiji su cilj obnova i planska gradnja te stvaranje ugodnih, održivih i energetski učinkovitih prostora kroz spajanje kulture i umjetnosti sa znanošću i tehnologijom.

Uvodni govor održala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasivši kako je Hrvatska od samog početka te u suradnji s Europskim parlamentom aktivno sudjelovala u svim fazama rasprava o razvoju ovog projekta.

Estetika i održivost

Istaknula je da će Hrvatska kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financirati veliki broj projekata koji je usklađen s glavnim postulatima Novog europskog Bauhausa i Zelenog plana, uključujući ulaganja u energetsku obnovu i duboki reformski zahvat u dijelu prostornog planiranja i zakonodavnog okvira. Ministrica je dodala da Novi europski Bauhaus u središte stavlja i mlade profesionalce te im omogućuje ostvarenje njihovih ideja.

O primjerima dobre prakse, konstruktivnim rješenjima na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini raspravljali su zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (izvjestiteljica Kluba zastupnika Pučana za dokument o Novom europskom Bauhausu u Odboru za kulturu i obrazovanje), vlasnik i osnivač tvrtke iDeo Plan Florijan Ćelić, arhitektica Jana Horvat (finalistica nagrade Novi europski Bauhaus Europske komisije za 2021.) te pomoćnica pročelnika za strategijsko planiranja Grada Zagreba Irena Matković. Raspravu je moderirala Lidija Lacko Vidulić s Hrvatske radiotelevizije.

Zastupnica Zovko poručila je da je Hrvatska idealna zemlja za provedbu Novog europskog Bauhausa jer može pružiti inovativna i dugotrajna rješenja spajanjem svojih stilova gradnje s onima koje ova inicijativa zagovara. Dodala je kako je projekt "izvanredna prilika za preobrazbu naših sela, otoka i gradova uz očuvanje bogate kulturne i povijesne baštine, a to možemo postići suradnjom na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini". Osvrćući se na nedavne potrese u Hrvatskoj, zastupnica je naglasila da budućnost gradnje ne smije počivati samo na načelima učinkovitosti, estetike i održivosti, već je ključno uvrstiti i sigurnosni element koji će građanima pružiti zaštitu u slučaju prirodnih, ali i ljudski uzrokovanih nepogoda.

Florijan Ćelić rekao je da su gradovi, općine i županije u Hrvatskoj prepoznali ovu inicijativu, osobito one sredine koje obiluju kulturno-povijesnom baštinom, naglasivši da upravo tu leži najveći potencijal Hrvatske u korištenju ovog mehanizma. Kroz inicijativu bi se mogli aktivirati neiskorišteni resursi i valorizirati napuštena industrijska područja. Poručio je da Europa može i mora učinkovitije iskoristiti svoj prostor, s obzirom na to da je on jedan od naših glavnih resursa.

Sunčani krovovi

Govoreći o Gradu Zagrebu i zelenoj tranziciji, Irena Matković podsjetila je na Akcijski plan ekološki održivog razvoja donesen 2019., prvi takav dokument u Hrvatskoj koji je, među ostalim, definirao i smjer renaturalizacije Zagreba. Posebno je istaknula pokretanje projekta Sunčanih krovova, koji obuhvaća solarizaciju više od 800 objekata, te vijest da je Zagreb među sto gradova koji će do 2030. biti posvećeni misiji ostvarenja klimatski neutralnog grada, prema listi koju je objavila Europska komisija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. prosinac 2022 16:32