BRIGA ZA KLIMU

Njemačka zastupnica: Čudi me što zelene teme nisu prisutnije u Hrvatskoj

U europskim regijama zatopljenje je veće od globalnog prosjeka. Negativni utjecaji mogli bi biti ozbiljniji

U europskim regijama zatopljenje je veće od globalnog prosjeka. Negativni utjecaji mogli bi biti ozbiljniji

 Ronald Gorsic/Cropix

Uvijek se čudim što zelene teme nisu prisutnije u hrvatskoj javnosti. S obzirom na razine patriotizma i često isticanje prirodnih ljepota nacije, bilo bi mi logično da je zaštita okoliša jedna od glavnih tema ovdje, ali nije", izjavila je Klara Schedlich, zastupnica Zelenih u Skupštini njemačkoga glavnog grada Berlina.

Odgovor niza poduzetnika bio bi da je i previše zelenih tema koje zaustavljaju projekte, dovoljno se sjetiti plana hidrocentrale na Ombli u blizini Dubrovnika. Ima i onih koji smatraju da je inzistiranje na zelenim politikama prepreka u razvoju i, posebno, korištenju sredstava kohezijskih fondova, mehanizma koji je zadužen za smanjenje razlika između članica EU, a u sklopu fondova za regionalni razvoj i razlika između regija.

Sve se to događa u vrijeme kada na globalnoj razini raste interes za borbu protiv globalnog zatopljenja, ali je nedavni skup COP 26 u Glasgowu dao prosječne rezultate. To pred EU, kao asocijaciju koja želi biti globalni lider u kreiranju ugljično neutralne industrije, stavlja nove izazove i brojna pitanja.

Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) pokazala je smjer, iako praćena kritikama. Njemački zastupnik u Europskom parlamentu Peter Jahr (EPP, Europska pučka stranka, HDZ je član), izvjestitelj za uredbu o potporama za strateške planove koje izrađuju države članice, istaknuo je da je novi ZPP zeleniji jer predviđa 25 posto izravnih plaćanja za ekološke prakse u poljoprivredi te pruža više slobode zemljama članicama u njihovim poljoprivrednim politikama.

Dokumenti

"Nikada još nismo neku poljoprivrednu reformu toliko vezali uz ekološke mjere", rekao je u raspravi uoči glasanja. Europski je parlament 24. studenoga izglasao proračun EU za 2022. godinu u kojem je za program akcije zaštite okoliša i klimatske akcije LIFE ostvareno povećanje od 50 milijuna eura. Henrike Hahn, u ime kluba Zeleni/ESS, kao prioritete je navela zaštitu od klimatskih promjena i zaštitu bioraznolikosti. "Novac koji ulažemo pokazat će koliko smo ozbiljni o zelenom planu i Pariškom sporazumu."

Za koheziju je odvojeno 49,7 milijardi eura. Posebno iz riječi zastupnica i zastupnika skupine Zelenih može se zaključiti da su zadovoljni raspodjelom sredstava. To podrazumijeva da postoji suglasje kohezije i zelene tranzicije.

Odbor Europskog parlamenta za regionalni razvoj (REGI) taj je problem osvijestio još prije i dao napraviti studiju koja razmatra odnos kohezijske politike i klimatskih promjena. S izuzetno važnim zaključcima čiji se upliv može vidjeti na nizu usvojenih dokumenata EU.

"U europskim regijama zatopljenje je veće od globalnog prosjeka. Stoga bi negativni utjecaji klimatskih promjena mogli biti ozbiljniji i, u svakom slučaju, asimetrični, a očekuje se da će najviše utjecati na regije južne Europe. U tom kontekstu, uloga kohezijske politike u klimatskom djelovanju vjerojatno će biti ključna", temeljni je zaključak.

Istraživanje potvrđuje svijest EU o važnosti suočavanja s globalnim zatopljenjem pa u prošlom proračunskom razdoblju, od 2014. do 2020. godine, kohezijska politika imala uključene ciljeve borbe protiv klimatskih promjena. Novo proračunsko razdoblje, od 2021. do 2027. godine, već ima inkorporiran mehanizam da ulaganja sredstava moraju biti "otporna na klimatske promjene" (climate proof). U prošlom proračunskom razdoblju je 15,9 posto sredstava bilo određeno za klimatske akcije. U novom razdoblju postotak raste na najmanje 25 posto ukupne kohezijske politike - govorimo o 77,2 milijarde eura. Povećanje se posebno odnosi na zemlje srednje i istočne Europe koje u određenim aspektima kaskaju za zelenim politikama na Zapadu, iako se neke uspješno skrivaju iza hidrocentrala kao "zelenog" izvora energije.

Intenzitet ugljika

Studija naglašava da će u sljedećih sedam godina kohezijska politika, kao i ostale politike EU, biti u službi provedbe Europskog zelenog plana čiji je cilj ostvariti održivost i zaštitu okoliša.

"S financijskog stajališta, doprinos kohezijske politike Zelenom planu vjerojatno će biti ograničen u većini država članica, ali može imati važan katalitički učinak. EU se sve snažnije obvezuje na dekarbonizaciju, posebice smanjenjem intenziteta ugljika u energetskom sektoru (ili emisija po jedinici proizvedene električne energije). To je u skladu s ciljem klimatske neutralnosti i obvezama EU prema Pariškom sporazumu. Dekarbonizacija i postupno ukidanje fosilnih goriva imaju troškove, ali će također proizvesti uštede na računima za uvoz energije, što može djelomično nadoknaditi gore navedene troškove."

Velik dio sredstava iz kohezijskog fonda namijenjenih za borbu protiv globalnog zatopljenja bit će alocirano, kao i u prošlom proračunskom razdoblju, na obnovu javne infrastrukture (to je dio u kojem je Hrvatska ostvarila izuzetno velike pozitivne iskorake, primjerice na planu energetske obnove objekata). Slijede izbjegavanje rizika, čisti gradski promet i energetska učinkovitost.

Tijekom prošlog proračunskog razdoblja zamijećen je niz slabosti i prepreka, a studija koju je naručio REGI preporuča koordinaciju ulaganja kako bi se izbjegla fragmentacija inicijativa. I jasno, kao i uvijek, jačanje kapaciteta javne uprave što ne vrijedi samo za Hrvatsku ili zemlje Balkana.

PREPORUKA

Premijer: Održivi turizam kao dio nove ekonomske suverenosti

Kao i svaka ozbiljna studija, i ova donosi opće preporuke: 1. koordinacija investicija, 2. uklanjanje administrativnog bremena, 3. korištenje lokalnih planova, 4. sustavne i dobro planirane procjene doprinosa podržanih ulaganja, 5. održiv turizam.

Budući da je ovo potonje hrvatski premijer Andrej Plenković naveo u izvješću o radu Vlade u Saboru kao dio nove ekonomske suverenosti, možemo se nadati da će javna i lokalna uprava slijediti i ostale preporuke analize koju je zatražio Odbor za regionalni razvoj.

A usporedo će, da odgovorimo i zastupnici Schedlich, teći i jačanje zelenih ideja u hrvatskoj javnosti - nadamo se i u ostalim zemljama istočne i srednje Europe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2022 12:18