BUDUĆI IZAZOVI

Mladi premalo znaju o politici i Europskoj uniji, a nisu ni dovoljno politički obrazovani

Nužne su izmjene u sustavu kako bi naučili koja je europska institucija za što
 Vlado Kos/Cropix

Hrvatska treba poraditi na političkom obrazovanju mladih jer do mature ne uče dovoljno o ustroju EU-a i europskim politkama, ocijenili su sudionici panela ‘‘EU i mladi – šumovi u komunikaciji‘‘ održanog krajem veljače.

Mnogi građani nisu upoznati s nadležnostima Europskog parlamenta, Europske komisije, Europskog vijeće i Vijeća Europske unije, a mladi u Hrvatskoj nisu izuzetak iako se već devet godina školuju i žive u EU-u.

Eurozastupnica iz redova pučana Sunčana Glavak, na panelu posvećenom komunikaciji institucija EU-a s građanima, prvenstveno mlađim, ocijenila je da su potrebne promjene u obrazovnom sustavu kako bi mladi naučili koja je europska institucija za što zadužena, prenosi Hina.

‘‘Smatram da je prekasno da, na primjer, studenti politologije tek na zadnjoj godini preddiplomskog uče o političkom sustavu Europske unije. Usporedbe radi, u srednjoj sam školi puno slušala o sustavu bivše države u kojoj sam tada živjela‘‘, izjavila je u razgovoru s mladim novinarima odražanom u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu.

Budući izazovi

Bivši eurozastupnik iz kluba Zelenih Davor Škrlec primijetio je da je, primjerice, "dugo vremena kod građana prevladavalo mišljenje da je sve u rukama Europske komisije, dok je Europski parlament samo neko smetalo, što naravno nije točno‘‘.

Mladi doživljavaju Europsku uniju jedino na fakultetima, preko Erasmus programa, dodao je Škrlec. Međutim, potrebno ih je ranije informirati o europskim politikama i dati im priliku da kažu što ih muči te kako bi riješili određeni problem.

Mlade je također potrebno poticati da razmišljaju i debatiraju o aktualnim problemima i budućim izazovima, rečeno je na panelu. Osim zakonodavnog procesa, i jezik kojim se služe europski političari i institucije rijetko kada razumljiv širem krugu građana, što ih odbija od praćenja europskih politika.

‘‘Kada kolege iz mog ureda pišu priopćenja, kao bivša novinarka razmišljam o tome je li ono napisano razumljivim jezikom koji će nas približiti građanima. Politika treba pojednostaviti jezik, zapeli smo u arhaičnim oblicima komunikacije, a mladi ljudi za nju nemaju vremena‘‘, kazala je Glavak.

Profili na društvenim mrežama, uključujući sve popularniji Tik-Tok, samo su jedan od načina na koji političari mogu poslati jasne poruke široj publici, smatra HDZ-ova eurozastupnica.

Barbara Peranić, novinarka zadužena za odnose s medijima u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj, upozorila je, osim na jezik i stil komunikacije, na problem složenosti procesa donošenja odluka u EU-u i tema kojma se bave europske institucije.

‘‘U Hrvatskoj su u fokusu gospodarska pitanja i radna mjesta, u zapadnim zemljama su možda klimatske promjene i zaštita okoliša. Sve su to ovlasti Europskog parlamenta, no nesreća je tome to je zakonodavni proces EU prilično dug i kompliciran‘‘, dodala je Peranić.

Iz Strasbourga i Bruxellesa dolazi veliki broj informacija koje su složene no koje treba građanima prenositi jasno i razumljivo, rekla je.

Vladavina prava

Škrlec je primijetio da su, za razliku od plenarnih sjednica Europskog parlamenta, "puno zanimljivije rasprave na odborima EP-a jer se raspravlja razumljivijim jezikom nego na plenarnoj gdje su govori ograničeni na 60 do 90 sekundi‘‘.

No, ni plenarne sjednice nisu u fokusu hrvatskih medija.

‘‘Za razlike od Hrvatske, u Sloveniji javna televizija prenosi sjednice Europskog parlamenta, prijenos je popraćen emisijom iz posebnog televizijskog studija i na taj način rad zastupnika postaje vidljiviji‘‘, kazala je Glavak.

Mnoge građane zbunjuju nazivi europskih institucija te su sudionici Konferencije o budućnosti Europe predložili da se nazivi institucija Unije promijene i učine razumljivijim.

Na panelu posvećenom europskoj demokraciji, vrijednostima i vladavini prava, održanom u okviru Konferencije u prosincu u Firenci, građani su preporučili preimenovanje EU institucija kako bi njihove funkcije bile jasnije. Tako bi Vijeće Europske unije trebalo postati Senat Europske unije, a Europska komisija biti Izvršna komisija Europske unije.

Nikica Stijepić, predstavnik Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti slaže se s time da su imena institucija konfuzna. No, nazivi institucija za njega nisu prioritet, nego programi koji će informirati mlade o europskim temama, poput Europskog parlamenta mladih.

"Kroz Europski parlament mladih imao sam prilku saznati o kojim problemima razmišljaju kolege iz drugih zemalja", istaknuo je Stijepić na panelu.

Institucije EU-a su prošle godine pokrenule Konferenciju o budućnosti Europe kako bi se približile svojim građanima i saslušale njihove ideje o smjeru u kojem se Unija treba razvijati. U rujnu je 800 nasumce odabranih Europljana pozvano da kroz četiri panela i tri rasprave donesu preporuke institucijama o tome što žele od europskog saveza.

Konferencija o budućnosti Europe i njena višejezična digitalna platforma otvorili su građanima posve novi koncept sudjelovanja na koji nisu navikli, poručila je eurozastupnica. Svi su pozvani podijeliti svoje ideje, mišljenja i prijedloge.

‘‘Naravno da nisu isti prioriteti mladih ljudi u Hrvatskoj i Finskoj ili u nekoj drugoj naprednijoj zemlji koja je dulje koristila europska sredstva, ali cilj Konferencije je pronaći zajedničku točku oko koje se svim možemo složiti‘‘, izjavila je Glavak, na panelu u HND-u koji je organizirala Hrvatska izvještajna novinska agencija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2022 05:17