Ne iznenađuje što, prema podacima o isplatama iz Programa ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-2020., najveći udjel isplata ide u korist fizičkih osoba zato što su OPG-ovi, kao najčešći korisnici potpora, pravno vezani uz fizičke osobe kao nositelje

 Srdjan Vrancic/Cropix
OBJAVLJENA LISTA

Među 50 top korisnika ZPP-a i kohezijskih fondova našli se i Hrvati

Stipo Matić je na 12. mjestu sa 5,278.194 eura za tvrtke PP Orahovica i PPK Valpovo, a na 17. mjestu je Tomislav Kitonić s tvrtkom BIK
Piše: Zlatko ŠimićObjavljeno: 29. prosinac 2021. 15:00

Iako je Hrvatska najmlađa članica EU, u proteklih osam godina neki su poduzetnici i njihove tvrtke visoko plasirani u izvješću "Najvećih 50 korisnika ZPP-a i kohezijskih fondova u svakoj državi članici EU" Europskog parlamenta. Na temelju analize više od 12 milijuna korisnika zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u 2018. i 2019. te oko 600.000 korisnika koji primaju kohezijski novac od 2014. do 2020. godine, identificirani su najveći izravni i krajnji korisnici novca iz fondova EU.

Iz Hrvatske, na popisu 50 najvećih korisnika u kategoriji banaka i agencija u 2018. godini na 47. mjestu je HAMAG-BICRO sa 7,540.181 eurom. U 2019. godini na 22. mjestu je Hrvatska banka za obnovu i razvitak s 15,080.362 eura.

Baza podataka

Kada je riječ o fizičkim i pravnim osobama na listi, 25. je poduzetnik Mirko Ervačić koji je drugi sa 9,196.206 eura s tvrtkama Osatina Grupa d.o.o, Nova natura d.o.o., Veterinarska ambulanta Martes d.o.o., Vego Plantis d.o.o., Mesna industrija Natura d.o.o., Farma Tomašanci d.o.o. i Bovis d.o.o.

Na tom popisu su i Stipo Matić na 12. mjestu sa 5,278.194 eura za tvrtke PP Orahovica d.o.o. i PPK Valpovo d.o.o. Na 17. mjestu je Tomislav Kitonić s tvrtkom BIK d.o.o. sa 4,675.652 eura te Đurđica Ervačić na 19. mjestu sa 4,328.960 eura i tvrtkom Slašćak d.o.o.

Na listi za 2019. godinu Mirko Ervačić je na 6. mjestu s već spomenutim tvrtkama i 6,469.563 eura. Enver Moralić je na 19. mjestu sa 4,028.247 eura za tvrtke Đakovačka vina d.d., Kutjevo d.d. i Božjakovina d.d. Stipo Matić je na 22. mjestu sa 3,606.891 eurom i tvrtkama PP Orahovica d.o.o. i PPK Valpovo d.o.o. Autori izvješća i studije ističu da su zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i kohezijska politika dva područja najveće potrošnje i u 2021. oni su odgovorni za više od 60% proračuna EU.

Zahtjevi za javno objavljivanje i izvješćivanje bitni su kako bi se omogućila odgovornost i nadzor te kako bi se otkrile eventualne pogreške. Cilj studije je identificirati najveće izravne i krajnje korisnike kako bi se unaprijedila transparentnost. Informacije o izravnim korisnicima dobivaju se iz nacionalnih sustava izvješćivanja i sređuju u bazi podataka.

Mali proizvođači

Međutim, većina sustava izvješćivanja o kohezijskoj politici skriva informacije. Nijedan od sustava izvješćivanja o ZPP-u ili kohezijskoj politici ne sadrži informacije o krajnjem korisniku. Objavljivanje tih informacija nije zakonski obvezno. Primjerena kontrola i transparentnost potrošnje važni su kako bi javnost podržala javnu potrošnju, bilo da je novac pod središnjim upravljanjem ili se dijeli s državom članicom. Šest zemalja ne nudi središnje nacionalne sustave izvješćivanja, što zahtijeva prikupljanje informacija s desetak dodatnih platformi. Autori studije navode da se, bez obzira na sve izazove, pokazalo da je moguće prikupiti sve izravne korisnike i agregirati informacije u jedinstvenu bazu podataka. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ) kaže da je "cilj ZPP-a i ZRP-a jasan - učiniti EU samodostatnom u njezinim prehrambenim potrebama uz osiguravanje kontinuiteta ulaganja u standard europskih ruralnih područja".

- Države članice bi trebale, pri oblikovanju nacionalnih programa financiranja, voditi trima principima: administrativno pojednostavljivanje, transparentnost i usmjerenost prema malim proizvođačima - kaže Glavak.

ULAGANJA

Glavak: Kontrole na terenu su važan alat

Europarlamentarka Sunčana Glavak kaže kako su nezaobilazne i kontrole na terenu kao izuzetno važan alat u osiguravanju da se uloženi novac koristi u skladu s ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava.

- Inzistiramo na tome da se novac koriste namjenski jer to je novac svih europskih građana. Zbog toga pozdravljam najave u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost vezano za ulaganje u reforme u praćenju poljoprivrednog zemljišta i digitalizaciju poljoprivrede, za koje je predviđeno 90 milijuna kuna u sljedećim godinama - ističe.

Linker
29. prosinac 2021 16:38