STRATEŠKI PLAN

Kohezijska politika ključni je alat za ublažavanje demografskih razlika između europskih regija

Posebno se razlike odnose na trend kretanja iz istočnih i južnih europskih regija prema sjeveru i zapadu
 Vojko Bašić/Cropix

Tijekom 2021. godine Europski je parlament u svom radu veliku pozornost posvetio demografskim izazovima Europske unije, s posebnim naglaskom na sve veće razlike između regija, a ne samo država.

Na sastancima raznih parlamentarnih odbora, raspravama na plenarnim zasjedanjima i zajedničkim sastancima s partnerima Europski je parlament identificirao ključne probleme te dao preporuke Europskoj komisiji i državama članicama o mjerama koje treba poduzeti kako bi se negativni utjecaj demografskih promjena ublažio.

Parlament očekuje da će 2022. biti godina u kojoj će fokus s identificiranja problema i davanja preporuka biti na implementaciji, a u tome će ključnu ulogu imati Europska komisija i države članice.

Urbane sredine

Prošle godine u svibnju Europski je parlament usvojio rezoluciju "Preokret u demografskim trendovima u regijama EU korištenjem instrumenata kohezijske politike". To je bila i ključna rezolucija, s posebnim značajem jer je u obzir uzela i posljedice pandemije na demografska kretanja te na konkurentnost regija. Osim problema starenja populacije, što je fenomen koji se događa u cijeloj EU, jedan od izazova su sve veće razlike između urbanih i ruralnih sredina te stalno smanjenje broja stanovnika u ruralnim sredinama, na otocima i u mjestima udaljenima od gradova.

Prema studiji koja je izrađena za potrebe Europskog parlamenta, čak 78 posto ljudi živi u urbanim sredinama u EU, a velike su razlike ne samo između zemalja članica EU, nego i između regija unutar pojedinih država.

Europski parlament u svojoj rezoluciji ne dovodi u pitanje doprinos koji je sloboda kretanja radnika imala za razvoj Europske unije, za proces ujedinjenja i rast konkurentnosti EU u odnosu na druge globalne igrače. Štoviše, u rezoluciji Parlament navodi da su "četiri slobode kamen temeljac konkurentnosti EU i vrijednosti". No, istodobno Europski parlament upozorava da se ubuduće veća pozornost treba posvetiti utjecaju tih sloboda na demografske trendove.

Parlament upozorava da treba sada prijeći više sa suočavanja s posljedicama demografskih izazova na rješavanje razloga na samom izvoru, dakle poboljšanjem uvjeta života u ruralnim sredinama, boljom povezanosti i digitalnim razvojem. Ključnu ulogu u tome, smatra Europski parlament, ima kohezijska politika.

Trend kretanja

Kao faktore koji imaju izravni utjecaj na demografske probleme Europski parlament vidi BDP po stanovniku, visinu osobnih prihoda, stopu zaposlenosti, natalitet, socio-ekonomske faktore, podjele na ruralno-urbano i starenje populacije.

Europski je parlament tijekom prošle godine upozorio kako dinamike zapošljavanja posebno generiraju demografska kretanja unutar regija EU, što dovodi do većih razlika i izazova za kohezijsku politiku tijekom novog financijskog okvira od 2021. do 2027. godine.

Posebno se ove razlike odnose na trend kretanja iz istočnih i južnih europskih regija prema sjevernim i zapadnim regijama. Problem je tim veći za države i regije iz kojih ljudi odlaze kada se vidi i struktura. Uglavnom se radi o mladima, visokoobrazovanima i kvalificiranim radnicima.

Europski je parlament posebnom rezolucijom zatražio od Europske komisije da izađe sa strategijom o demografskim promjenama koja će uzeti u obzir elemente poput dostojnih uvjeta rada, ravnoteže između posla i uvjeta življenja, teritorijalne aspekte planiranih ekonomskih aktivnosti i investicija, a posebno efikasan javni prijevoz i bolju povezanost.

Europska je komisija lani objavila i zelenu knjigu o starenju, jedan od ključnih dokumenata u kojemu iznosi planove za suočavanje s ovim fenomenom.

Fond za obnovu

I Europski parlament i Europska komisija navode kako je imigracija iz država izvan EU dosad imala najveći utjecaj na sprečavanja pada broja stanovnika u Europskoj uniji. Iako je tijekom prošle godine, prema procjenama jer popisa stanovništva u cijeloj EU nije bilo, nakon dugog vremena došlo do smanjenja ukupnog broja stanovnika u EU, tim su smanjenjem dramatično pogođene istočne i južne države članice poput Hrvatske i Bugarske.

Europski parlament i Europska komisija očekuju da će 2022. godina biti i prilika za preokretanje trenda negativnih demografskih kretanja. Kako je 2021. bila godina oporavka od posljedica pandemije, gotovo sve zemlje članice imale su gospodarski rast i mnoge su došle na pretpandemijsku razinu, ova bi godina trebala biti šansa za snažno korištenje i kohezijskih sredstava i novca iz Europskog fonda za obnovu i oporavak. Iako su demografski izazovi veći nego ikada, sredstva koja su sada na raspolaganju su bez presedana.

Ali, kako upozorava Europski parlament, u korištenju tih sredstava treba prednost dati regijama u EU koje su više pogođene i koje zaostaju za više razvijenim regijama. U tome je i bit kohezijske politike kojoj je glavni cilj smanjenje razlika između manje razvijenih i razvijenih zemalja članica ili regija. I konkurentnost cijele Europske unije je veća kada su razlike unutar EU manje. To je izazov koji će i u ovoj godini biti prioritet institucija Europske unije.

Europski parlament očekuje da će demografski izazovi ostati jedna od ključnih tema i u raspravama u sklopu konferencije o budućnosti Europe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2022 19:46