KATASTROFALNE PROJEKCIJE

Kako zaustaviti trendove: Do kraja stoljeća u Hrvatskoj bi moglo živjeti tek 1,6 milijuna ljudi

Hrvatske europarlamentarce pitali smo treba li na razini EU pokrenuti inicijativu o osnivanju posebnog fonda za demografsko ujednačavanje

Image: 48969418, License: Rights-managed, Restrictions:, Model Release: yes, Credit line: Randy Duchaine/Alamy/Alamy/Profimedia

 Randy Duchaine/Alamy/Alamy/Profimedia

Hrvatska pripada državama EU s najvećim demografskim problemima. Trebaju li, s obzirom na to, hrvatski europarlamentarci zajedno na razini Europske unije pokrenuti inicijativu o osnivanju posebnog fonda za demografsko ujednačavanje, pitanje je koje smo postavili upravo njima.

Biljana Borzan (SDP) smatra da je potrebna pomoć u borbi protiv negativnih demografskih trendova.

- Najavljene Vladine mjere previše su usredotočene na povratak ljudi koji su već otišli umjesto na zadržavanje onih koji su ostali. Ljudi ne odlaze samo zbog novca nego i zbog nepravde, koruptivnog sustava i nemogućnosti da budu pošteno nagrađeni za svoj rad. Tu treba uložiti najviše napora. Budući da Hrvatska ima povjerenicu za demografiju, slične inicijative mogu krenuti i direktno iz Komisije. Hrvatska, nažalost, do sada nije iskoristila priliku da u zadovoljavajućoj mjeri privuče sredstva iz fondova EU, a najtužniji primjer su sredstva za potrese. I kroz postojeće fondove može se učiniti mnogo da bi se spriječilo iseljavanje kada bi se bolje koristili - ističe Borzan.

Odlazak 370 tisuća ljudi

Romana Jerković (SDP) naglašava da se iz Hrvatske u posljednjih deset godina iselilo 370.000 osoba, a projekcije pokazuju da će do kraja stoljeća u Hrvatskoj živjeti samo 1,6 milijuna ljudi, što nas smješta među 20 zemalja svijeta koje će biti najteže pogođene negativnim demografskim trendovima.

- Dobrodošlom smatram svaku inicijativu koja bi nam mogla pomoći barem ublažiti ovaj problem. Bilo bi lakomisleno vjerovati da stvaranje novog fonda može suštinski pomoći. Hrvatsku moramo učiniti poželjnim mjestom za život, a to podrazumijeva oblikovanje javnih politika koje doprinose boljitku naših građana, kao što su društveno osjetljiva stambena politika, moderan zdravstveni i obrazovni sustav, učinkovitije i brže pravosuđe, manje porezne presije i, općenito, učinkovitiji javni servisi. Europa već ima instrumente, poput kohezijske i regionalne politike, kojima je cilj učvrstiti gospodarsku i socijalnu koheziju smanjenjem nejednakosti između regija. Mnoge nove članice EU ekonomski su se podigle upravo odličnim korištenjem strukturnih fondova, što s nama nije slučaj - zaključuje Jerković.

Fond za demografsko ujednačavanje Hrvatskoj bi, smatra Predrag Fred Matić (SDP), bio prijeko potreban.

- Gle slučaja, baš mi na vrlo visokoj poziciji u EU imamo povjerenicu za demokraciju i demografiju kojoj je upravo to posao. Mislim da bi bilo neprimjereno, pa i nepristojno da mi europarlamentarci pokrećemo takvu inicijativu, no ako bi je potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica pokrenula, nema nikakvog razloga da joj svi hrvatski zastupnici ne daju potporu. Može računati na moju punu potporu - rekao nam je Matić.

Posebna uloga

Željana Zovko (HDZ) naglašava kako je pitanje utjecaja demografskih promjena u Europi pronašlo visoko mjesto na dnevnom redu Komisije Ursule von der Leyen, a Hrvatskoj je priznata posebna uloga u definiraju i rješavanju toga problema imenovanjem Dubravke Šuice potpredsjednicom Komisije za demokraciju i demografiju.

- Snažno podržavam svaku inicijativu koja će pridonijeti borbi za demografsku obnovu, a time i osnivanje novog Fonda za demografsko ujednačavanje, koji bi bio dodatni poticaj za rješavanje tog problema na europskoj razini i ujedno bi pridonio postojećim mjerama. Ali, kako bismo zaista učinkovito odgovorili na promjene, svaka država mora primijeniti rješenja po vlastitoj mjeri u zdravstvu, socijalnoj skrbi, javnim proračunima i javnom životu - zaključuje Zovko.

Tomislav Sokol (HDZ) kaže da je demografska revitalizacija važna tema u Hrvatskoj i EU.

- Podržavam svaku inicijativu koja je povezana s demografijom i koja će pomoći Hrvatskoj, te u smislu osnivanja novog Fonda za demografsko ujednačavanje svakako treba ispitati sve mogućnosti, ali se i kroz postojeću kohezijsku politiku može učiniti mnogo - ističe Sokol te dodaje da na nacionalnoj razini zagovara europsku inicijativu "Pametno selo", koja može pridonijeti razvoju ruralnih područja i demografskoj revitalizaciji. Kaže da se već sada iz kohezijskih fondova EU mogu financirati projekti povezani s demografijom. Karlo Ressler (HDZ) napominje da se većina europskih država suočava s negativnim demografskim trendovima.

Nacionalne mjere

- Kao potpredsjednik parlamentarne skupine za demografske izazove, ravnotežu privatnog i poslovnog života te tranziciju mladih, uvjeren sam da je potrebna snažnija podrška europskih instrumenata ujednačenijem demografskom razvoju. To je jedan od prioriteta Europske komisije, koja prvi put ima portfelj za demografiju, koji predvodi potpredsjednica Dubravka Šuica. Formiranje posebnog fonda za demografska pitanja trenutno se ne čini izvjesnim zbog izostanka pravne osnove i nacionalnih nadležnosti u tom području, kojih se države članice neće odreći. Istodobno, europski mehanizmi morali bi nadopunjavati nacionalne mjere, prije svega kroz veće uključivanje demografskih kriterija u europsku kohezijsku politiku - govor Ressler.

Valter Flego (IDS) ne vjeruje da će takav fond EU, kao ni 200.000 kuna povratniku iz Njemačke ili Švedske, preokrenuti negativne demografske trendove u Hrvatskoj.

- Imamo obrazovane, ambiciozne mlade, naprednih digitalnih vještina, koji odlaze za boljim poslovnim prilikama u razvijenije zemlje EU i ne vraćaju se. Hrvatska treba nove politike za mlade, treba povezati sustave obrazovanja s potrebama tržišta rada i treba sigurno, zdravo, razvijeno i konkurentno poslovno okruženje. Ako je to prioritet ove Vlade, očekujem jasne programe koji se itekako mogu financirati novcem EU - govori Flego.

Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista tvrdi da je Hrvatska ulazak u EU platila u najvrednijoj valuti - ljudima, radnicima koje vani svi cijene, a u Hrvatskoj im nije omogućeno da od svojeg rada kvalitetno žive.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. lipanj 2022 12:37