Ilustracija
 Vojko Basic/Cropix
DEMOGRAFIJA I ISELJAVANJE

Kako će država zaustaviti trend iseljavanja mladih: ‘Nastala je dodatna ekonomska nesigurnost...‘

Istražili smo kako krovna državna institucija namjerava riješiti ovaj demografski izazov
Piše: Vedran MarjanovićObjavljeno: 09. veljača 2021. 11:43
image
HNG

Odgoda popisa stanovništva zbog pandemije koronavirusa, planirana za prvi kvartal ove godine, otkazala je na neko vrijeme i suočavanje s statističkim pokazateljima o razmjerima iseljavanja iz države.

Kad god bude to suočavanje, otvorit će se i pitanje što aktualna Vlada čini da zaustavi trend iseljavanja i pospješi useljavanje. Te je zadaće, među ostalima, Vlada namijenila Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kada ga je, u kolovozu prošle godine, izdvojila iz dotadašnjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi, ustrojila kao zasebno tijelo državne administracije i na čelo Ureda imenovala državnu tajnicu Željku Josić.

- Središnji državni ured za demografiju i mlade osnovan je kao zasebno tijelo, no nastavio je provoditi politiku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku - kaže nam državna tajnica Željka Josić, navodeći kao primjer nastavka kontinuiteta politike Ministarstva demografije, među ostalim, projekt e-Dječje kartice. Cilj je tog projekta, prema riječima naše sugovornice, ojačati kupovnu moć obiteljima s djecom.

- Nastavili smo i niz projekata vezanih uz dječje vrtiće u kojima se fokusiramo na ojačavanje predškolskog odgoja. Kao odgovor na izazove s kojima se suočavaju mladi ljudi u Hrvatskoj, dosadašnja politika za mlade bila je usmjerena na poticanje društvene participacije mladih, jačanje dijaloga s mladima te na njihovo ekonomsko osamostaljivanje - ističe državna tajnica Josić.

Na pitanje s kakvim se pokazateljima o iseljavanju mladih i ostalih građana iz Hrvatske suočila preuzevši dužnost, Željka Josić kaže kako je odgovor na to trebao dati popis stanovništva koji je odgođen na nekoliko mjeseci zbog epidemije covida-19.

U Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kažu kako ne raspolažu informacijom kada bi Državni zavod za statistiku mogao prići popisu stanovništva, uz podsjećanje da je ovogodišnji popis trebao početi 1. travnja i trajati do 7. svibnja te, dodaju, jednim svojim dijelom biti u digitalnom obliku putem platforme e-Građani.

image
Željka Josić
Darko Tomas/Cropix

- U Državnom zavodu za statistiku ističu kako će novi termin popisa stanovništva biti određen u skladu s epidemiološkom situacijom u zemlji, a to podrazumijeva i promjenu zakona. Državni zavod za statistiku nastoji u najvećoj mogućoj mjeri nastaviti s obradom statističkih podataka, pa tako i s pripremama za popis, čak i tijekom kriznog razdoblja poput ovoga. Poduzimaju sve potrebne aktivnosti kako bi znanstvenoj zajednici, medijima te drugim korisnicima i nadalje osiguravali relevantne, nepristrane i kvalitetne statističke podatke koji su nužni za planiranje i provedbu mjera te donošenje odluka - napominje državna tajnica Josić koja je ostala suzdržana i na naš upit raspolaže li Ured podacima u koje se zemlje posljednjih godina iselilo najviše naših građana.

Broj odjavljenih

I ti bi podaci, poručila nam je državna tajnica, kao i podaci koliko se od onih koji su otišli u Njemačku ili Austriju vratilo u zemlju nakon izbijanja pandemije koronavirusa, trebali biti poznati nakon popisa stanovništva.

- Evidenciju o broju odjavljenih hrvatskih državljana Ministarstvo unutarnjih poslova nije vodilo na taj način pa ne raspolažemo podacima koliko je državljana od posljednjeg popisa stanovništva otišlo na privremeni rad u inozemstvo, koliko se njih trajno odselilo, a koliko ih se vratilo u Hrvatsku zbog globalne situacije prouzročene pandemijom - navodi naša sugovornica.

Razlike u statistikama

U svakom slučaju, fenomen iseljavanja iz Hrvatske mora se sagledavati u povijesnom kontekstu ovog prostora koji je tradicionalno sklon iseljavanju. Procjenjuje se da je od sredine 19. stoljeća do posljednjeg desetljeća 20. stoljeća Hrvatsku napustilo oko tri milijuna stanovnika. U posljednjih 20 godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska bilježi promjenjiv saldo kad je u pitanju odnos broja iseljenih i useljenih u zemlju.

Naime, prema spomenutom izvoru, od 2001. do 2008. u Hrvatsku se godišnje više ljudi useljavalo, nego što ih je iz nje odlazilo. Primjerice, 2001. pozitivan saldo iznosio je 16.927 više useljenih (24.415), nego iseljenih. Tijekom 2008., kada je prekinuta premoć useljeničkog u odnosu na iseljenički val, u Hrvatsku se doselio 14.541 stanovnik, a otišlo je 7488 građana.

Negativni trendovi počinju 2009. kada se 9940 građana iselilo iz Hrvatske, nadmašivši za 1472 stanovnika broj useljenih te godine. Taj se odnos pogoršava s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine.

Već 2014. višak u korist iseljenih iznosi 10.220 građana, a vrhunac trenda iseljavanja uslijedio je 2017. kada je iz Hrvatske otišlo 47.532 stanovnika, a u nju se doselilo njih 15.553, odnosno izgubljeno je 31.799 stanovnika. Pritom valja imati na umu da njemačka službena statistika za 2017. daje podatak o 56.265 useljenika iz Hrvatske, a DZS za isto godište iznosi brojku od 29.053 iseljena u Njemačku. Slične su razlike i između austrijske državne statistike i naše kad je u pitanju broj hrvatskih građana koji su se 2017. doselili u Austriju.

Struktura iseljenih još je nepovoljnija od samih razmjera povećanog napuštanja države u odnosu na doseljavanje u nju. Naime, prema podacima DZS-a, među iseljenima tijekom 2017., primjerice, prevladavaju osobe starosti između 20 i 64 godine, odnosno tri od četiri iseljena spadaju u tu dobnu kategoriju. Isto tako, ne prazne se svi dijelovi države jednako. Naime, kada se broj iseljenih usporedi s ukupnim stanovništvom određene regije, u trendovima iseljavanja prednjače Slavonija, sisačka regija, Lika i Šibensko-kninska županija. S druge strane, Zagreb je 2017. bio vodeći u apsolutnom broju stanovnika (6814) koji su otišli u inozemstvo, no glavni grad je te godine, kao i prethodnih, povećao svoju populaciju.

Metodologija popisa

Kad su u pitanju poticaji useljavanja u našu zemlju, Vlada je, među ostalim, 1. siječnja prošle godine pojednostavila proceduru prijema u hrvatsko državljanstvo i taj je potez, kako nam je potvrdila državna tajnica Željka Josić, polučio rezultat.

- Prošle je godine Hrvatska zabilježila najveći broj doseljenih u 21. stoljeću. Osim toga, trend doseljavanja u Hrvatsku je u konstantnom porastu od popisa 2011. godine i ovdje ima puno faktora koji utječu na pozitivne brojke koje i dalje, nažalost, nisu dostatne - komentira naša sugovornica iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Spomenuti popis stanovništva iz 2011., koji je jedini važeći službeni izvor o tome koliko Hrvatska ima stanovnika, pokazao je da je u zemlji tada živjelo četiri milijuna i 284 tisuća stanovnika, što je za 152 tisuće manje u odnosu na popis iz 2001. godine. Pritom je DZS upozorio da se rezultati popisa iz spomenutih godišta ne mogu uspoređivati zbog različite metodologije popisa.

Zavod je, u osvrtu na rezultate popisa iz 2011., stavio naglasak na starenje stanovništva te upozorio, među ostalim, kako je prosječna starost naših građana od 41,7 godina među najvišima u Europi.

Od prethodnog popisa, prema istom izvoru, prosječna starost stanovništva porasla je za gotovo deset godina što je, upozorio je DZS, posljedica dugogodišnjeg pada nataliteta i porasta očekivanog trajanja života. Iseljavanje se tom prilikom nije spominjalo kao jedan od uzroka povećanja prosječne starosti stanovništva i drugih negativnih populacijskih i demografskih trendova.

Povoljniji uvjeti

Na pitanje što se do kraja mandata ove Vlade može očekivati na području zaustavljanja iseljavanja i poboljšanja demografske slike države, Željka Josić kaže kako je primarni fokus Vlade i Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade zadržati pozitivne brojke u imigraciji te potaknuti povratak dijela stanovništva u Hrvatsku.

- Krajem mandata želimo vidjeti poseban napredak prema obiteljima s djecom i lakšem usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza, unapređivanju mjera koje smanjuju gubitak dohotka roditelja tijekom rodiljnih i roditeljskih dopusta, osiguravanju jednakosti raspodjele osobnih poreznih odbitaka za uzdržavanu djecu, dostupnosti društvene infrastrukture dječjih vrtića, poticanju ekonomskog osamostaljivanja i poduzetništva mladih te aktivnom uključivanju mladih na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini - kaže naša sugovornica.

No, upozorava kako je demografska problematika u Hrvatskoj, kao i u ostalim državama EU, kompleksno pitanje i zahtijeva cjelokupnu suradnju svih dijelova društva u stvaranju pozitivnog ozračja i povoljnijih uvjeta za obitelji, ali i za ostanak i povratak mladih u Hrvatsku.

- Nažalost, zbog pandemije covida-19 nastala je dodatna ekonomska nesigurnost što će, uz smanjenje broja sklopljenih brakova, vrlo vjerojatno utjecati na stopu nataliteta i totalnu stopu fertiliteta. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. istaknuto je postizanje cilja totalne stope fertiliteta od 1,8 - napominje državna tajnica Josić.

U Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade potvrđuju kako se posljedice pandemije covida-19 i potresa u Zagrebu i na Banovini mogu očekivati i u odnosu na trendove useljavanja u državu.

Može se, procjenjuje državna tajnica Josić, očekivati da će se povećati broj doseljenih osoba u Hrvatsku zbog ekonomske situacije i gubitka radnih mjesta u europskim državama prema kojima, podsjeća, mnogi naši državljani ostvaruju ekonomske migracije.

Mladi ne žele biti pasivni, traže da se donese Zakon o mladima  

Radna skupina za rad s mladima u ožujku prošle godine održala je konferenciju pod nazivom "Dijalog EU s mladima postaje vidljiv: informiraj i osnaži mlade", uz pomoć koje su prikupili mišljenja mladih kako bi što bolje provodili sustavnu interakciju između samih mladih i donositelja odluka na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i razini EU.

Mladi ne smiju biti pasivni promatrači, nego aktivno i pravodobno participirati, pa je potrebno promovirati Savjete za mlade na području RH i Savjet za mlade Vlade RH kako bi se ideje međusobno razmijenile te kako bi se akteri umrežili. Kroz Centre za mlade mora ih se potaknuti da i sami participativnim procesom kreiraju program centara te sudjeluju u vođenju samih centara kako se ne bi događale situacije "zatvorenih vrata", odnosno treba poticati "open door policy".

Pod koordinacijom Sanje Krznarić, Radna skupina za rad s mladima nakon konferencije u ožujku došla je do sljedećih zaključaka temeljenih na prijedlozima ciljane skupine: uključiti mlade u Dijalog EU s mladima te ih o tome pravodobno informirati, lokalne vlasti u svoj rad i djelokrug moraju više uključiti mlade, treba donijeti Zakon o mladima, sustavno financirati Centre za mlade te širiti Radnu skupinu za rad s mladima u sklopu projekta Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. 

Linker
23. veljača 2021 12:41