Europski parlament prošli je tjedan predstavio prijedlog novih izbornih pravila koji smanjuje dobnu granicu za ostvarivanje biračkog prava na 16 godina i uvodi transnacionalne izborne liste za koje bi mogli glasati svi građani Europske unije, neovisno o tome u kojoj državi žive.
Nova izborna pravila primjenjivala bi se već od sljedećih europarlamentarnih izbora u svibnju 2024. godine, ako dobiju podršku većine zastupnika. Građani svoje europske zastupnike biraju od 1979. godine. Svaka država članica čini jednu izbornu jedinicu u kojoj se natječu nacionalne političke stranke ili liste i čiji broj predstavnika u Europskom parlamentu ovisi o broju stanovnika.
Srednje i manje države
Tako će biti i na izborima za dvije godine, s dodatkom još jedne europske izborne jedinice koja bi obuhvaćala područje cijele EU i iz koje bi se biralo 28 zastupnika. U njoj bi se natjecale europske političke stranke čije bi liste morale biti sastavljene od kandidata iz najmanje sedam država članica, prenosi Hina. Prilikom sastavljanja transnacionalnih lista europske političke stranke morat će uzeti u obzir geografsku zastupljenost, istaknuo je izvjestitelj Domènec Ruiz Devesa iz kluba socijaldemokrata.
"Ostavlja se prostor za daljnja proširenja europskih lista, a dvije trećine mjesta na tim listama rezervirano je za srednje i manje države kako one veće, odnosno brojnije države ne bi odnijele premoć", izjavio je.
Ako, primjerice, nositelj neke europske liste dolazi iz Njemačke, pravilo geografske zastupljenosti nalaže da sljedeći kandidat iza njega ne smije biti iz Francuske, Italije, Španjolske ili Poljske, nego iz države koja broji između 6,9 (Bugarska) i 19,3 milijuna ljudi (Nizozemska). Treće mjesto na listi mora pripasti kandidatu iz ostalih država koje imaju manje od 6,9 milijuna stanovnika, počevši od Danske pa sve do Malte.
Zastupnik liberala Guy Verhofstadt poručio je da se ne ukida nacionalna komponenta izbora, već se biračima daje dodatni glas, jedan za kandidate nacionalnih političkih opcija, a drugi za europske stranke. Međutim, neće biti dozvoljeno da se jedna osoba istovremeno kandidira na nacionalnoj i na europskoj listi.
Imenovanja
"Nemojte ići stopama onih koji smatraju da je demokracija naprosto zbroj demokratskih nacionalnih sustava. Mislim da je najvažnije da se izbjegne katastrofa iz 2019., kada se EP našao kao autsajder u postupku imenovanja čelne osobe Europske komisije", kazao je bivši belgijski premijer. Sven Simon iz Europske pučke stranke podsjetio je na imenovanje Ursule von der Leyen, koju nijedna europska stranka prije izbora nije predstavila kao kandidatkinju za predsjednicu Komisije. Smatra da bi građani trebali imati veći utjecaj u imenovanju čelnih ljudi Komisije.
