Dubravka Šuica
 Goran Mehkek/Cropix
Izazovi demografije u EU

Dubravka Šuica: ‘Obnovu Banije treba temeljiti na digitalnoj transformaciji‘

Potpredsjednica EK, prema inicijativama EU, preporučuje kako te strategije najbolje primijeniti u Hrvatskoj
Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 03. ožujak 2021. 11:20
image
HR nove generacije

Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, u razgovoru za Jutarnji list TV još jednom je podsjetila da je demografija prvi put u povijesti Europske komisije dobila svoj portfelj. “To je sasvim razumljivo jer je Europa trenutno najstariji kontinent. Ako ništa ne poduzmemo, ako ovakvi trendovi nataliteta i mortaliteta potraju do 2070. godine, Europa će predstavljati samo 4 posto svjetskog stanovništva”, rekla je gospođa Šuica.

Često se u javnosti stječe dojam da između Komisije i Parlamenta ne postoji idealan suživot, da su tenzije osjetljive. Pa smo pitali potpredsjednicu Šuicu kako izgleda suradnja s Parlamentom kad je riječ o demografskim temama.

“Moj je kurikulum snažno vezan uz Europski parlament u kojem sam provela sedam godina tako da dobro razumijem kako funkcioniraju odnosi s Komisijom i situaciju mogu sagledati iz različitih kutova.

Europski parlament nam je veliki partner, s njima izvrsno surađujem, oni nas potiču, posebice Odbor za zapošljavanje, ali i Odbor za ravnopravnost spolova, više je odbora zainteresirano za naš rad i trenutno ima nekoliko izvješća Parlamenta u izradi koja govore o demografskim promjenama i potiču nas u Komisiji na daljnji rad. Uvjerena sam da ćemo tako nastaviti i dalje”, tumači Šuica.

Starenje Europe

Jer, dodaje, i Komisija i Parlament su svjesni opasnosti negativnog demografskog scenarija koji bi bio poguban po EU. I zato zajedno anticipiraju razvoj, razmišljaju i o legalnim migracijama ma što tko o tome mislio, o umjetnoj inteligenciji i robotici. “Nema između Komisije i Parlamenta razmimoilaženja kad je riječ o demografskoj tematici”, zaključuje Dubravka Šuica.

Ona kaže da su je često pitali kakve veze imaju demokracija i demografija, na što bi odgovarala da i jedan i drugi termin u sebi imaju grčku riječ “demos”, što znači narod. “Riječ je dakle o ljudima i cijeli se moj portfelj bavi ljudima”, navodi. I zatim tumači da se ljudi iseljavaju, da imamo puno napuštenih područja u EU - i Hrvatskoj - i to posebno ruralnih, zbog čega ljudi postaju nezadovoljni i svoju frustraciju realiziraju neizlaskom na izbore, nesudjelovanjem u demokratskim institucijama i počinju kriviti demokraciju za ono što im se dogodilo. A postaju nezadovoljni i osjećaju se zapostavljenima upravo zbog demografskih promjena. I zbog toga su demokracija i demografija povezani u jedna portfelj.

“Velike nade polažemo u Konferenciju o budućnosti Europe koja bi trebala biti pokrenuta najkasnije do 9. svibnja, Dana Europe, kroz koju ćemo nastojati ostvariti što bližu komunikaciju između europskog stanovništva i institucija. Između ostalog i o pitanjima demokracije i demografije, da čujemo što nam europska javnost o tome ima reći”, navodi potpredsjednica Šuica.

Starenje Europe problem je i izazov, ali jednako tako i šansa. Posebno kad imamo u vidu da se životni vijek europskog stanovništva u posljednjih 50 godina produljio za 10 godina.

Što znači da su stanovnici i pripravniji sudjelovati i doprinositi društvu.

“Prvo smo napravili izvješće o demografskom stanju na području EU koje je Komisija usvojila u lipnju prošle godine. Na temelju toga smo pokrenuli izradu Zelenog papira o starenju koji smo predstavili prije tri tjedna.

Javne konzultacije

Otvorili smo i javne konzultacije koje će trajati do 21. travna i ovom prigodom pozivam i sve čitateljice i čitatelje Jutarnjeg lista, ali i hrvatsku i europsku javnost da se aktivno uključe u raspravu. Postavili smo dvadesetak pitanja i odgovori će nam biti od velike pomoći u definiranju sektorskih politika vezanih za demografiju. Jer, ni jednu ekonomsku politiku ne možete formirati ako nemate demografsku podlogu”, ističe potpredsjednica Šuica.

Jedan od ključnih izazova je dob do koje se radi, u Francuskoj do 63. godine, do 65. u Hrvatskoj, a u Portugalu do 67 godina. Što je u nadležnosti zemalja članica, a ne EK, ali je svakako vidljivo da bi bila potrebna određena razina usklađenosti. “Ako živimo deset godina dulje morat ćemo nešto dulje i raditi, to je činjenica, iako to nije politički oportuno reći niti je to moja želja. Ali, brojke su neumoljive.

No, nije nužno produljiti rok za odlazak u mirovinu, postoji cijeli niz mogućnosti koje se otvaraju i koje treba koristiti kako bi ljudi što dulje ostali u radnom procesu. Možemo govoriti o “silver economy” ili srebrnoj ekonomiji, koja je ime dobila po boji kose ljudi u toj dobi”, naglašava gospođa Dubravka Šuica. I navodi da je starenje proces koji počinje rođenjem i da bismo zato svi, već u formativnim godinama trebali razmišljati o vlastitom starenju, o tome kako živimo, kako se hranimo. “Jedno je stariti, a drugo je ostarjeti”, ističe Dubravka Šuica. I podsjeća da starenje Europe predstavlja izazov za zdravstvene i socijalne proračune zemalja članica. U Hrvatskoj je odnos jedan umirovljeni prema 1,2 zaposlenih što predstavlja veliko proračunsko opterećenje i nije održivo. I tu se Komisija fokusira na traženje najboljih rješenja koja će zatim nuditi kao preporuke zemljama članicama.

“Čak 50 posto teritorija Europe su ruralna područja, a na tom ozemlju živi četvrtina stanovništva, oko 100 milijuna. Nakon odlaska Ujedinjenog Kraljevstva u EU živi 440 milijuna ljudi. To nije mali broj i želimo učiniti sve da oni ondje ostanu, ali i da ruralna područja ponovno postanu atraktivna. Ključni je problem prikraćenost tih područja kad je riječ o infrastrukturi. I zato je potrebna zajednička odlučnost i aktivnost lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti da, u suradnji s europskim politikama, prije svega kohezijskom i ruralnom, osmisle modele kojima će učiniti ova područja primamljivima stanovništvu. Primarni je preduvjet za to širokopojasni internet koji omogućava svakome da, kako smo vidjeli i tijekom pandemije, može raditi izmješteno, ne nužno iz stana u gradu.

Konačno, ruralna područja nude i drukčiji kvalitet života, mir, opuštenost, zdraviji okoliš, pa i virus se sporije širi na tim prostorima u odnosu na guste urbane sredine”, tumači gospođa Šuica.

Dva su glavna prioriteta EK i prije pandemije, a i nakon nje ostali Europski zeleni dogovor i digitalizacija. Što se u potpunosti uklapa u ruralne politike. I zato širokopojasni internet mora doći u svako selo, na svaki otok i u svako brdsko područje jer tada se može raditi na kreiranju novih radnih mjesta. I tako ova EK nastavlja projekt “WiFi za svakoga” i kani ga ostvariti do kraja svog mandata.

Razvoj ruralnih područja

Gospođa Šuica navodi da se ne govori o stopama nataliteta jer to nije politički oportuno nego da treba kreirati okolnosti da ljudi mogu izabrati ruralna područja koja im nude istu ekonomsku podlogu kao i urbane sredine.

“I zato me Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije, zadužila da do kraja lipnja iznesem dugoročnu strategiju razvoja ruralnih područja u EU. A tu uvijek razmišljam i o Hrvatskoj. I zato mislim da bi obnova potresom stradalih područja trebala biti pokrenuta na osnovama digitalne i zelene transformacije te da na svoj način to bude i pilot-projekt koji bi omogućio ljudima da ostanu i vrate se na ta područja. I to je također naš rad na demografiji iako ga možda ne navodimo tako izravno”, ističe potpredsjednica Šuica.

Manje novca neće štetiti planu za demografiju

Na pitanje može li smanjenje sredstava za kohezijske fondove imati negativan utjecaj na ove planove koji bi trebali osigurati demografski oporavak, odrješito tvrdi da to nije točno. Jer, navodi, sredstva su nominalno smanjena, ali ustvari razmještena u drugim sektorskim politikama te ih samo treba znati umješno iskoristiti. I nada se će Hrvatska do kraja travnja EK poslati kvalitetne, održive programe koji će biti prihvaćeni pa se prva sredstva mogu očekivati već u srpnju. Pri čemu je važno da 37% budu zeleni projekti, a 20% digitalni jer je to jedan od osnovnih preduvjeta koje je Komisija propisala. Zemlje članice su, navodi, dosad izuzetno pozitivno i blagonaklono reagirale na sve planove koje je njezin tim predstavio i to u sklopu Europskog vijeća u formatu ministara zaduženih za socijalna pitanja. U dva su navrata u svojim zaključcima tražili od Komisije da im pomogne u rješavanju demografskih problema. I zato je demografska komponenta i ušla u Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. - 2027.

Linker
18. ožujak 2021 14:21