DIGITALNO DOBA

"Da nas netko prati na ulici, bilo bi ilegalno, tako treba biti i na internetu"

Internetska tržišta moraju osigurati da potrošači kupuju sigurne proizvode
 Tek Image/Sciencephoto/Profimedia/Profimedia

Što je nezakonito u stvarnom svijetu, mora biti nezakonito i na internetu, složili su se zastupnici Europskog parlamenta koji su dali zeleno svjetlo izvješću o uredbi o Aktu o digitalnim uslugama. Akt o digitalnim uslugama zajedno s Aktom o digitalnim tržištima, o kojem je EP usvojio stajalište u prosincu, i Aktom o umjetnoj inteligenciji, o kojem Parlament tek treba raspravljati, čine paket ključnih regulatornih instrumenata za Europu novog digitalnog doba.

Tekst koji je Parlament odobrio s 530 glasova za, 78 protiv i 80 suzdržanih bit će osnova za pregovore s francuskim predsjedništvom Vijeća EU, koje zastupa države članice. Nakon glasanja je Christel Schaldemose (S&D, Danska), voditeljica pregovaračkog tima Parlamenta, izjavila: "Današnje glasanje pokazuje da zastupnici u Europskom parlamentu i građani EU žele ambicioznu digitalnu uredbu prilagođenu budućnosti.

Mnogo se toga promijenilo u 20 godina otkako smo donijeli direktivu o e-trgovini. Internetske platforme sve su važnije u našem svakodnevnom životu i donose nove mogućnosti, ali i nove rizike. Naša je dužnost osigurati da ono što je nezakonito izvan interneta bude nezakonito i na internetu. Moramo osigurati da se uvedu digitalna pravila u korist potrošača i građana. Sada možemo započeti pregovore s Vijećem i vjerujem da ćemo moći riješiti ta pitanja".

Odgovornost

Prijedlogom Akta o digitalnim uslugama utvrđuje se jasna odgovornost pružatelja posredničkih usluga, a posebno internetskih platformi poput društvenih mreža i internetskih tržišta. Uspostavljen je mehanizam "prijavljivanja i djelovanja" te zaštitne mjere za uklanjanje nezakonitih proizvoda, usluga i sadržaja na internetu.

Internetska tržišta moraju osigurati da potrošači na internetu kupuju sigurne proizvode, kažu zastupnici, pa je stoga ojačana obveza praćenja trgovaca (načelo "upoznaj svog klijenta"). Vrlo velike internetske platforme imat će specifične obveze zbog posebne opasnosti koju predstavljaju u smislu širenja nezakonitih i štetnih sadržaja.

Naknada štete

Parlament je unio i nekoliko izmjena u Komisijin prijedlog, među ostalim: mikropoduzeća i mala poduzeća izuzeta su od određenih obveza; ciljano oglašavanje: primatelj digitalnih usluga imat će mogućnost transparentnijeg i informiranijeg odabira, uključujući informacije o tome kako će se njihovi podaci monetizirati.

Odbijanje privole za primatelje usluge neće više trajati dulje od davanja privole. U slučaju da odbiju dati privolu ili je povuku, primateljima će se dati druge poštene i razumne mogućnosti za pristup internetskoj platformi, uključujući "opcije koje se temelje na oglašavanju bez praćenja". Zabranjene su tehnike ciljanog odabira ili umnožavanja kojima se u svrhu prikazivanja oglasa obrađuju podaci maloljetnika.

Nije dopušten ni ciljani odabir pojedinaca na temelju posebnih kategorija podataka kojima se omogućuje ciljani odabir ranjivih skupina; naknada štete: korisnici digitalnih usluga i organizacije koje ih zastupaju moraju imati mogućnost zatražiti naknadu za sve štete nastale zbog toga što platforme nisu poštovale svoje obveze dužne pažnje; internetskim platformama treba zabraniti da upotrebljavaju tehnike za obmanu ili poticanje kako bi utjecale na ponašanje korisnika pomoću tzv. tamnih obrazaca; veći utjecaj na poredak sadržaja temeljen na algoritmima: vrlo velike internetske platforme trebale bi ponuditi barem jedan sustav za preporučivanje koji se ne temelji na izradi profila.

Dodatni amandmani odnose se na poštivanje slobode izražavanja i medijskog pluralizma. "Nećemo dopustiti da interesi poduzeća utječu na opće interese europskih građana", rekao je povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton.

Konzervativci kažu da uredba ne smije biti pokušaj cenzure

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D) izrazila je u priopćenju zadovoljstvo što su usvojeni prijedlozi koje je uložila s kolegama socijalistima o zabrani uzimanja podataka građana u svrhu oglašavanja na internetu, a osvrnula se i na internetske prevare kojima bi sada trebao doći kraj.

"Tijesnom većinom proširili smo zabranu takvog oglašavanja s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova" koji golemi postotak svojih prihoda ostvaruju oglašavanjem. "Da nas neko tako prati na ulici, bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na internetu", kaže Borzan.

Dok su se u raspravi za zabranu personaliziranih oglasa i prikupljanja osjetljivih podataka založili i njemački zastupnik krajnje ljevice Martin Schirdewan i njegova stranačka kolegica iz Portugala Marisa Matias, s ciljanim oglašavanjem nije imao problem slovački zastupnik iz redova konzervativaca (ECR) Eugen Jurzyca. Rekao je da ne postoje nikakve uvjerljive studije koje bi ukazivale "da je ciljano oglašavanje štetno" i da ga treba ograničiti. Konzervativci i krajnji desničari naglasili su također kako ova uredba nikako ne bi smjela biti pokušaj uvođenja cenzure na društvenim mrežama.

Roman Haider, austrijski zastupnik krajnje desnice i izvjestitelj za mišljenje, rekao je da mu se pravila o slobodi izražavanja na internetskim platformama čine pretjeranima, odnosno kao "uvođenje cenzure na mala vrata iza nedorečenih pojmova kao što je ‘govor mržnje‘". Dodao je da bi sve ono što je zakonito u stvarnom svijetu trebalo biti zakonito i na internetu. Za slobodu mišljenja na internetskim platformama jako je zabrinut i Geert Bourgeois (ECR) iz Nizozemske. "Velike platforme bi doista trebale uklanjati samo nezakonit sadržaj. Naše rasprave moraju biti moguće", naglasio je.

Karlo Ressler (EPP) kazao je da prioritet digitalne transformacije mora biti zaštita prava europskih građana, a da je ovaj akt jedan od ključnih instrumenata da se to postigne. "Pred nama je pokušaj najveće modernizacije europske politike u području digitalnoj svijeta".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. prosinac 2022 09:32